Istraživanje otkrilo razmjere dječjeg siromaštva u Zagrebu

Osam posto djece u Zagrebu živi u lošim materijalnim prilikama, a njih još 10 do 15 posto nema zadovoljene neke druge temeljne razvojne potrebe, istaknuto je na predstavljanju rezultata istraživanja na temelju kojeg će Grad izraditi akcijski plan do 2030. s mjerama za djecu.

Riječ je o istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece u Zagrebu u kojem je sudjelovalo gotovo 4000 učenika te je dosad najopsežniji izvor podataka o dobrobiti djece u Zagrebu.

Istraživanje donosi uvid u to kako sama djeca vide ostvarivanje svojih prava, uvjete u kojima žive i mogućnosti za razvoj vlastitih potencijala, a predstavljeno je na konferenciji "Za djetinjstvo bez siromaštva" koju je otvorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

- Stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža je nego u ostatku Hrvatske. U Zagrebu ona iznosi oko 11 posto, dok je u ostatku Hrvatske oko 19 posto. Bez obzira na to, trebamo i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve, posebno kada govorimo o dječjem siromaštvu i jednakim prilikama za svu djecu u Zagrebu, poručio je gradonačelnik Tomašević.

Njegova zamjenica Danijela Dolenec naglasila je da je potrebno posebno adresirati dječje siromaštvo jer se upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, može prekinuti ciklus siromaštva.

- Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale, poručila je Dolenec.

Rečeno je da Grad Zagreb razvija niz mjera kojima pruža financijsku i socijalnu podršku djeci i obiteljima u nepovoljnijem položaju. Uskoro će biti otvoren 20. novi dječji vrtić u posljednjih pet godina, dok je u gradskim vrtićima u istom razdoblju dodatno zaposleno više od 1000 ljudi.

Siromaštvo djeci ograničava razvoj

Oko 90 posto cijene vrtića financira se iz gradskog proračuna, dok roditelji podmiruju oko 10 posto. Mjere podrške uključuju i besplatan javni prijevoz za 29.000 djece i učenika, dok je više od 32.000 djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji.

Ivana Dobrotić, profesorica na Katedri za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta, s kolegicama Oljom Družić Ljubotina i Leom Skokandić radila je na tom istraživanju a Romana Galić iz Grada bila je suvoditeljica projekta.

- U Gradu Zagrebu, koji relativno dobro stoji jer je stopa siromaštva niža nego u ostalim dijelovima Hrvatske, do osam posto djece reklo je da živi u lošim materijalnim prilikama, a njih još 10 do 15 posto da nema zadovoljene neke druge temeljne razvojne potrebe, istaknula je Dobrotić.

Kaže da su te brojke dosta konzervativne, jer kada su radili kvalitativnu dionicu istraživanja, intervjue s djecom, pokazalo se da su djeca vrlo skromna, prilagođavaju se niskim mogućnostima njihovih obitelji i zapravo i ne traže mnogo i za mnogo toga govore da im ne treba.

Također je upozorila da djeca koja žive u teškim okolnostima nisu izložena jednom riziku, nego se rizici kumuliraju - nemaju hranu, nemaju odjeću, ne mogu im roditelji platiti školske izlete ni prehranu srednjoškolcima.

Gotovo 43 posto srednjoškolaca u školi je gladno

Upozorila je na poražavajući podatak da 60-ak posto srednjoškolaca jede u školi, a njih 42,8 posto navelo je da je u školi gladno često ili svaki dan. Također, srednjoškolci ne jedu zdravo, samo njih 10 posto je reklo da jedu zdravo.

- Kad govorimo o dobrobiti djece moramo graditi univerzalne programe, škola mora biti besplatna u pravom smislu te riječi. Mi ne možemo od roditelja tražiti da plaćaju pribor, izlete i različite aktivnosti u školi, poručila je. 

Naglašava kako je istraživanje pokazalo da su djeca stigmatizirana, izložena negativnim praksama te da je stoga škola mjesto gdje treba primarno intervenirati. 

Podsjetila je da kada dijete kreće u školu dolazi do problema jer produženi boravak nije besplatan, a za srednjoškolsku djecu nema nikakvih programa, dok su primjerice neke zemlje uvele kulturne vaučere pa djeca dobivaju 100 eura mjesečno da mogu otići na neke aktivnosti u slobodno vrijeme.