Ivšinović o vodi u Gospiću: Žao nam je što su preporuke Zavoda izazvale zabrinutost

Ravnateljica ličko-senjskog Zavoda za javno zdravstvo Danijela Ivšinović izrazila je u srijedu žaljenje jer su preporuke o privatnim bunarima izazvale zabrinutost među građanima, no nije mogla potvrditi da u bunarima nema opasnih spojeva jer te analize nisu u njihovoj nadležnosti.

Ivšinović je žao što su nedavno objavljene zdravstvene preporuke izazvale "zabrinutost i nemir među stanovništvom", istaknuvši da javnozdravstvene preporuke moraju biti prilagođene zaštiti najosjetljivijih skupina.

Naglasila je pritom kako je važno razlikovati privatne bunare od sustava javne vodoopskrbe. Voda iz javnog sustava pod stalnim je državnim monitoringom i sigurna je za piće, dok privatni bunari nisu dio državnog ni operativnog monitoringa te se koriste na odgovornost vlasnika.

Mikrobiološko onečišćenje gotovo je pravilo u netretiranoj bunarskoj vodi u kršu i nipošto se ne smije automatski povezivati s otpadom u Gospiću, rekla je Ivšinović istaknuvši da su slični nalazi dobiveni u bunarima blizu odlagališta i u onima udaljenima nekoliko desetaka kilometara.

Povod za preventivni poziv vlasnicima bunara 12. kolovoza bili su rezultati DORH-a od 6. kolovoza, temeljeni na analizama Geotehničkog fakulteta kojima se ispitivao mogući utjecaj procjednih voda s odlagališta na podzemne vode. Zavodu se dosad javilo više od 100 vlasnika bunara, a uzorkovanja na području Gospića i Perušića još traju.

Županijski zavod: Opasni kemijski spojevi ne obrađuju se u našem laboratoriju

Na kvalitetu sirove podzemne vode utječu suša i niski vodostaji, ali i obilne kiše, bujice te otapanje snijega. Zavod zato predlaže kontrolu privatnih bunara kroz sva četiri godišnja doba.

Upozorila je da hladna, bistra i ukusna voda ne mora biti mikrobiološki ispravna jer su mikroorganizmi nevidljivi golim okom. Mikrobiološki neispravna bunarska voda ne smije se piti bez prokuhavanja ili druge obrade, kaže Ivšinović.

U vezi obavijesti Ličkih voda da voda na 16 lokacija nije za piće zbog hidroloških uvjeta, Ivšinović je rekla oni uključuju i sušu te da se povremena odstupanja u javnoj vodoopskrbi, poput promjene boje ili mutnoće, mogu pojaviti zbog vremenskih prilika ili radova na mreži. Javni isporučitelj tada mora obavijestiti građane i po potrebi osigurati cisternu sa zdravstveno ispravnom vodom.

Na pitanje je li bunarska voda sigurna za životinje, odgovorila je da Zavod analize provodi prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, a procjenu rizika za životinje trebaju dati veterinarski stručnjaci.

Na opasku da su građani zabrinuti i zato što institucije nisu ranije reagirale, rekla je kako možda nije loše da se javnost sada detaljnije upozna sa stvarnim stanjem.

Što se tiče monitoringa i praćenja kvalitete vode za ljudsku potrošnju, više od 20 godina voda je stalno pod nadzorom. Ako postoje odstupanja, ona se jasno komuniciraju javnosti, ustvrdila je Ivšinović.