08:54 / 06.09.2018.

Autor: Z.A./HRT

Iz arhive HRT-a: tko je mogao kupiti stan '70-ih?

Iz priloga "Milijun za kvadrat" novinara Drage Antoniazza emitiran je u emisiji "Stop 107" na HTV-u 03.12.1974. godine

Iz priloga "Milijun za kvadrat" novinara Drage Antoniazza emitiran je u emisiji "Stop 107" na HTV-u 03.12.1974. godine

Foto: - / -

Stanovi su bez problema prodani jer je u Zagrebu sedamdesetih godina potražnja za stanovima bila veća od ponude.
Poznato nam je kakvo je stanje na tržištu nekretnina danas (cijene stanova prema najnovijim podacima rastu, dok država dijeli subvencije za stambene kredite), ali kakvo je bilo '70-ih godina? Zavirili smo u HRT-ovu arhivu, konkretno prilog "Milijun za kvadrat" novinara Drage Antoniazza, emitiran u emisiji "Stop 107" na HTV-u 3. prosinca 1974. godine.

Što se iz priloga može doznati?

Stanovi su bez problema prodani jer je u Zagrebu sedamdesetih godina potražnja za stanovima bila veća od ponude. Sve što se izgradilo vrlo brzo se prodavalo, čak i bez kredita koji su nekada bili značajan element kod kupovine stanova.

Od 1964. do 1974. godine Zagreb se povećao za 142.000 stanovnika, a u istom periodu izgradilo se 67.000 stanova.

A kad je radnik pitan tko može kupiti stan - odgovor je bio brz i jasan: "Onaj tko ima novaca, neki direktor, oni na višim pozicijama, koji imaju veće plaće".



Među njima sigurno nije bio radnik s prosječnom neto plaćom iz 1974. godine koja je iznosila 2.374 dinara. S radničkom plaćom zadovoljit će se i s 48 kvadrata u kojima živi sa svojom četveročlanom obitelji nakon dugogodišnjeg života u barakama:





Kao i danas, cijenu gradnje stanova opterećivali su razni komunalni troškovi, takse, priključci, cijena zemljišta koja je ujedno i najveća stavka. Nisu se svi slagali s tom činjenicom, smatrali su da je cijena zemljišta bitan element, ali da na visinu cijene stana u gradu Zagrebu sudjeluje tek s 14 posto, doznajemo iz priloga, kao i da povećanje troškova gradnje - dakako - utječe i na povećanje cijene stanova.



Sredinom šezdesetih prešlo se na proizvodnju stanova za tržište. To je napravljeno unapređenjem tehnologije gradnje stanova, što je uzrokovalo smanjenje društvene narudžbe u stambenoj izgradnji stanova. Dotadašnja dobro situirana građevinska operativa godišnje je u Zagrebu gradila 15.000 stanova.



Jedan od funkcionera objašnjavao je tada trenutno stanje stanogradnje u Zagrebu ovako:

 

Po riječima direktorice Tehnogradnje ta tvrtka je tada jedini organizirani naručitelj stanova. Do 1974. gradili su ih 5396, pa stoga imaju i jeftiniji kvadrat stana nego što je na tržištu.

Tome nije uzrok samo masovna gradnja nego i povoljniji uvjeti građevinskoj operativi, tako cement nabavljaju po proizvodnoj cijeni od 35 dinara, a tržišna je 100 dinara. Ujedno su osigurali i povoljnije kredite građevinskoj operativi koja plaća 2,5% kamata u odnosu na 12% koliko plaćaju drugi. Cijene građevinskog materijala su rasle što će povećati i njihove cijene. Bez obzira na to uspjeli su zadržati cijenu od 460.000 dinara po kvadratu stana - što je velika prednost u odnosu do 850.000 dinara koliko se kreće cijena na zagrebačkom tržištu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!