08:43 / 19.08.2020.

Autor: HRT

Iz Plavog svijeta objavili da su pronašli velikog kita

Foto: Plavi svijet, Facebook

Foto: Plavi svijet, Facebook

Foto: - / -

Pronašli su ga zahvaljujući dojavama mnogih građana.
Zahvaljujući dojavama mnogih građana koji su se pridružili suradnicima Instituta Plavi svijet u potrazi za velikim kitom u Velebitskom kanalu, iz te su organizacije izvijestili da su nakon cjelojutarnje potrage životinju pronašli pokraj Starigrada Paklenice.

Evo što su objavili na svojoj stranici na Facebooku:



Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Građani znanstvenici pomogli su znanstvenicima pronaći velikog kita!

Nakon uspješne akcije potrage za velikim kitom ("veliki kit", "dobri dupin" i "obični dupin" unatoč pridjevima koji ih opisuju istovremeno su i stvarna su imena vrsta!) u Velebitskom kanalu želimo se zahvaliti svim građanima koji su se u akciju uključili šaljući nam informacije o svojim opažanjima, svoje video snimke i fotografije i svoje pozitivne komentare i podršku. Tijekom dva dana primili smo više od 100 dojava i poziva što nam je pomoglo utvrditi kako se u Jadranu ne nalazi samo veliki kit u Velebitskom kanalu već su u sjevernom Jadranu bila najmanje dva velika kita!

Također, zahvaljujemo medijima na podršci koju su iskazali kroz praćenje naše kampanje kojom smo pozivali građane da nam dojave svoja opažanja velikog kita i što prenose informacije koje doprinose informiranju, edukaciji i podizanju svijesti javnosti ne samo o pojavi velikog kita već i o pravilima ponašanja uz životinju te potrebi zaštite i očuvanja okoliša.

Cilj našeg javnog poziva bio je prikupiti informacije o fizičkom i zdravstvenom stanju velikog kita koji je najmanje pet dana boravio u Velebitskom kanalu. Također, željeli smo fotografirati kita kako bi uspoređujući fotografije s onima u katalozima naših kolega u Sredozemlju utvrdili je li ova životinja zabilježena negdje već ranije i od kuda je došla u Jadran. Ova akcija pokazuje kako je u nekim prilikama građanska znanost tj. sudjelovanje javnosti u prikupljanju podataka potrebnih znanstvenicima, jedan od najučinkovitijih načina brzog prikupljanja potrebnih informacija o stanju u okolišu. Naime, nas koji se svakodnevno profesionalno bavimo istraživanjem velikih morskih kralješnjaka je malo te unatoč napornom terenskom radu (imamo samo dva plovila!) nikada nećemo moći pokriti cjelokupno područje mora. Zato su nam dojave ljudi, "građana znanstvenika" koji dojavljuju svoja opažanja iz okoliša, neophodne da brzo i učinkovito možemo utvrditi pojavu novih ili rijetkih vrsta ili promjena u okolišu.

Veliki kit (Balaenoptera physalus) zahtjevna je vrsta za istraživanje i praćenje. Životinja nakon nekoliko udaha i izdaha zaranja i pod morem ostaje dulje od 30 minuta (prosječno vrijeme urona životinja koje se ne hrane je oko 60 minuta!). Tijekom zarona kit pliva brzinom od nekoliko čvorova te kad ponovo izroni da udahne obično je toliko daleko da ga je teško (ili nemoguće) ponovo opaziti. Stoga iako su u Velebitskom kanalu tijekom ponedjeljka (17.8.) bila naša dva istraživačka tima s plovilima i unatoč brojnim dojavama o tome gdje je kit opažen, kita nismo uspjeli pronaći. U utorak (18.8.) smo se nakon opetovanih poziva i dojava o opažanju kita u okolici Starigrada-Paklenice i otoka Ražanca ciljano uputili u to područje. Vrijeme nam nije išlo na ruku s obzirom da se grmljavinska oluja približavala iz više smjerova. Unatoč tome, kita smo pronašli oko podneva ispred Starigrada-Paklenice. Prilikom našeg, na žalost, kratkog susreta s kitom uspjeli smo napraviti nekoliko fotografija te nismo utvrdili da je životinja izgladnjela ili lošeg fizičkog stanja. Također, smatramo da se radi o odrasloj jedinki dugoj 15-tak metara. Fotografije koje smo napravili na žalost nisu dovoljne kvalitete i vjerojatno neće pomoći foto-identifikaciji (iako se na leđnoj peraji vidi jasan urez!) no ostaje nada da ćemo kita/kitove susresti još koji puta tijekom njihovog boravka u Jadranu. Danas već stižu nove dojave o opažanjima u Kvarneru!

Inače, veliki kit redovito se pojavljuje u otvorenom moru južnog Jadrana i u Jabučkoj kotlini. Sredozemni veliki kitovi, unatoč relativno lakom pristupu Atlantskom oceanu, iz Sredozemnog mora ne izlaze! Oni samo u Sredozemlju poduzimaju sezonske migracije u potrazi za plijenom – prvenstveno krillom, malim planktonskim račićima kojima se hrane. S obzirom da Jadran i Sredozemno more općenito nisu izuzetno produktivna područja kao što su ona uz npr. sjeverni i južni zemljin pol, veliki kitovi stalno se kreću u potrazi za hranom. Tijekom ljeta najveći ih je broj u Ligurskom i Provansalskom priobalju gdje se hrane i uglavnom u jesen na svijet donose mladunce. No početkom jeseni iz tog područja odlaze. Kuda i kako prepoznaju lokalna područja u kojima se povremeno pojavljuje kril nije nam poznato. Kako utvrđuju vrijeme kad u Jadranu za njih ima hrane također nam nije poznato. Hrane li se možda i u sjevernom Jadranu također je tajna. Upravo zato pratiti opažanja kitova u Jadranu može nam pomoći da otkrijemo neki dio tih njihovih "tajni"!

Nakon uspjeha ove akcije, pozivamo građane, ribare, moreplovce, šetače i kupače da nam i dalje dojavljuju svoja opažanja velikog kita kako bi mogli i dalje pratiti njegov/njihov boravak u Jadranu te u konačnici utvrditi kako su sigurno otišli.

Također, pozivamo vas da ovo ne ostane jednokratni uspjeh – dojavite nam vaša opažanja i ubuduće https://facebook.com/BlueWorldInstitute , email info@plavi-svijet.org ili na WhatsApp/Viber ili poziv na broj +385 98 976 0271. Ne samo sa sjevera, već i iz otvorenog mora našeg Jadrana.

Hvala još jednom na suradnji!

Podsjetimo, Institut Plavi svijet posljednjih dana svakodnevno je primjećivao jednog velikog kita koji se zadržavao u Velebitskom kanalu te su pozvali građane da im se pridruže u potrazi. 

Kako se ponašati u blizini kita

U slučaju da opazite kita nemojte ga proganjati ili mu se približavati! Posebice se to odnosi na slučaj ako životinja uđe u neko pliće područje ili uvalu. Unatoč svojoj veličini, veliki kitovi izuzetno se dobro snalaze i u plićim i zatvorenim prostorima. Ako se kit nalazi u takvom okruženju proganjanje, pokušaji "spašavanja" životinje i pokušaji da se životinju "usmjerava" plovilima prema izlazu i slično mogu kod kita uzrokovati paniku te se životinja zbog straha i pokušaja da pobjegne može ozlijediti ili nasukati. Istovremeno, ako se životinji da dovoljno vremena da se u miru upozna s prostorom ona će bez problema pronaći izlaz. Stoga savjetujemo da životinju promatrate održavajući razmak od najmanje 50- tak metara.

U Jadranu možemo sresti oko 10 vrsta iz skupine kitova, u koje se ubrajaju i dupini. Veliki kit za kojim se tragalo vrsta je koja naraste do 26 metara. On se hrani planktonima i sitnom plavom ribom.

- Nije opasan, osim te svoje veličine. Nemamo zabilježenih incidenata, ali nikad se ne zna. Ljudska znatiželja se ne može izmjeriti i ne bismo sigurno preporučili približavanje, plivanje. To bih ostavila u domeni istraživača ili dokumentarnih filmova, kazala je jučer u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" dr. vet. med. Jasna Jeremić, viša savjetnica specijalistica u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, objašnjavajući kakva su pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama i što učiniti kako bi se spriječili mogući neželjeni događaji.

Više pročitajte ovdje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!