DIP: Izašlo 36,09 posto birača, manje nego 2019. godine

Hrvatski birači rekli su svoje na osmim izborima za predsjednika Republike od stjecanja neovisnosti - u 19 sati u Hrvatskoj je zatvoreno više od 6.500 biračkih mjesta na kojima su birači mogli 'zaokružiti' jednog od osmero predsjedničkih kandidata. Iz Državnog izbornog povjerenstva javila se reporterka HTV-a Iva Magušić-Dumančić koja je govorila o tome je li se kršila izborna šutnja.

Iva Magušić-Dumančić je rekla da ako je suditi prema izjavama iz Državnog izbornog povjerenstva, dan je protekao u mirnom i demokratskom ozračju.

- Ipak stigle su prijave na određene manje nepravilnosti, pa tako i na kršenje izborne šutnje. Kada je riječ o kršenju izborne šutnje, građani su im kao i jučer prijavili da su na svoje mobilne telefone dobivali SMS poruke kojima se krši izborna šutnja. Takvi brojevi su u pravilu odmah i blokirani. Izborna šutanja kršila se i na društvenim mrežama. Stiglo je nekoliko prijava što se tiče privatnih osoba i njihovih profila i prijave na profile pojedinih kandidata. Osim kršenja izborne šutnje, stizale su prijave i na druge probleme, rekla je.

Vremenske neprilike i kemijske olovke 

DIP se danas susreo s problemom vremenskih neprilika.

- Snijeg u Lici zbog kojeg je put do jednog biračkog mjesta bio neprohodan, ali to je bilo vrlo brzo riješeno baš kao i prijave građana da se na pojedinim biračkim mjestima koriste grafitne, a ne kemijske olovke. Osim nepravilnosti, pratili smo i rezultate izlaznosti na izbore. Do 16.30 na birališta je izašlo 36,09 posto građana u usporedbi s 2019. godinom, a to je otprilike 150 tisuća građana manje koji su odlučili iskoristiti svoje građansko pravo. Najveća je izlaznost u Varaždinskoj županiji te u gradu Varaždinu dok je najmanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i gradu Vukovaru. U Državnom izbornom povjerenstvu slijedi objava privremenih neslužbenih rezultata izbora. DIP će to objaviti na svojim mrežnim stranicama od 20 sati. Nakon toga osvježavat će svoje stranice svakih 10 minuta, a potpuniju sliku kako su izgledali ovi izbori mogli bi imati oko 22 sata, rekla je Magušić-Dumančić.

U provedbi nedjeljnih izbora bilo je angažirano oko 44.000 građana. Pratilo ih je oko 13.400 promatrača, među njima i pet stranih.

Zbog vremenske razlike, u nekim zemljama izbori još traju, posljednja su se otvorila i posljednja će se zatvoriti biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po hrvatskom vremenu.

Na izbore za predsjednika Republike do nedjelje poslijepodne izašlo je 1,195.377 birača ili 36,09 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo. To je oko 150.000 manje nego prije pet godina.

Hrvatski birači nisu pokazali preveliko zanimanje za izbor predsjednika Republike, do poslijepodneva ih je na birališta izašlo 1. 195. 377 (ili 36, 09 posto) što je oko 150 000 manje nego prije pet godina. U prosincu 2019. do nedjeljnog poslijepodneva glasovalo je 38,82 posto birača ili njih 1. 343.000.

Po županijama, najveći odaziv je u Varaždinskoj (43,61 posto), Međimurskoj (40,11 posto) i Krapinsko-zagorskoj (38,96 posto). Najmanji odaziv do 16, 30 sati imale su Vukovarsko srijemska (28,52 posto), Brodsko-posavska (31,14 posto) i Zadarska županija (32, 26 posto).

Od većih gradova, po odazivu prednjače Varaždin (45,37 posto), Pazin (42,27 posto) i Čakovec (41,95 posto). Na začelju ljestvice su Vukovar (26, 94 posto), Slavonski Brod (31,62 posto) i Dubrovnik (32,39 posto). U Zagrebu je glasovalo 38,50 posto birača.

U Zagrebu glasovalo 38, 50 posto birača

Zagreb ima odaziv od 38, 50 posto, od 619 000 birača svoje je pravo iskoristilo njih 238 000. Od 128 500 splitskih birača na izbore ih je izašlo nešto više od 45 000 ili 35, 11 posto.

Još slabiju odaziv, 34, 13 posto ima Rijeka u kojoj je od 93 000 birača glasovalo njih 32 000. U Osijeku je svoje pravo iskoristilo 34, 42 posto birača, odnosno njih 28 500 od ukupno 83 000.

U inozemstvu je do nedjelje poslijepodne glasovalo nešto više od 17 000 birača, no ti se podaci odnose samo na 20 od 38 država u kojima se bira hrvatski predsjednik i na 79 biračkih mjesta koja su dojavila podatke od njih ukupno 105.

S obzirom da biračka mjesta ostaju otvorena do 19 sati, za očekivati je da će konačan odaziv biti veći.

Prijepodne glasalo 92.000 birača manje nego 2019.    

U nedjelju prijepodne na predsjedničke je izbore izašlo 92.000 birača manje nego prije pet godina na iste izbore u isto vrijeme, pokazali su podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

U nedjelju prijepodne na izbore za predsjednika Hrvatske izašlo je 14 posto ili gotovo 460.000 birača, što je 92.000 birača manje nego prije pet godina.

Tada, u prosincu 2019., do istog je vremena svoje pravo iskoristilo 15,75 posto birača, odnosno 552.000, a prije deset godina njih 13,19 posto odnosno 452.000 birača, što je osam tisuća birača manje nego ove godine.

Slabiji odaziv bilježi i glavni grad

U odnosu na prije pet godina, slabiji odaziv bilježi i glavni grad.

U Zagrebu je prijepodne glasalo 14,85 posto birača, što je 2,32 posto manje u odnosu na 2019., kada je svoj glasački listić iskoristilo 17,22 posto birača.

Podaci koje je DIP objavio u podne temelje se na podacima koje je dojavilo 94 posto biračkih mjesta od njih 6.527.

Gledano po županijama, najveći odaziv je u Varaždinskoj (17,40 posto), Karlovačkoj ( 15,47 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (15,18 posto).

Najmanje birača na izbore je prijepodne izašlo u Vukovarsko-srijemskoj (10,81 posto), Brodsko-posavskoj (11,20 posto) te Osječko-baranjskoj županiji (12,11 posto).  

Po odazivu među većim gradovima prednjače Varaždin, gdje je glasovala gotovo petina birača (19,25 posto), Karlovac (16,77 posto) i Krapina (16,31 posto),

Slab odaziv je u Vukovaru (10,13 posto), Slavonskom Brodu (11,73 posto), i Dubrovniku (12,01 posto).

Potpredsjednik Državnog izbornog povjerensta Josip Salapić kazao je da će idući podaci DIP-a biti u 17 sati s rezultatom do 16.30.