Plenković uzvratio Milanoviću: Spasio je pet časnika da ne odu u Njemačku

01.10.2024.

18:06

Autor: P.F./HRT

Andrej Plenković
Andrej Plenković
Foto: HTV / HRT

Predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon održane sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a dao je izjavu za medije. Izvijestio o najnovijim ekonomskim uspjesima, a odluku Milanovića da ne da suglasnost za sudjelovanje hrvatskih vojnika u NATO-voj aktivnosti podrške za Ukrajinu proglasio je manipulacijom te negirao da bi to uvuklo Hrvatsku u sukob. 

O čemu se razgovaralo na sjednici HDZ-a


- Održali smo sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, dakle tijela koja uključuje izravno izabrane članove na Saboru, plus naravno cijeli klub HDZ-a u Hrvatskom saboru i sve naše najviše dužnosnike na svim razinama stranke, rekao je Plenković.

Istaknuo je da su raspravili brojne aktualnosti od početka rada Hrvatskog sabora.

- Kao što znate, prošlog tjedna nije bilo sjednice predsjedništva zbog mog putovanja u SAD. Izvijestili smo o dojmovima aktualnog prijepodneva, izvješću o Europskim vijećima, aktivnostima koje su se odnosile na naše potpredsjednike koji su bili na obilježavanju bitke za Vukovar, o aktivnostima obilježavanja Nacionalnih dana za borbu protiv nasilja nad ženama. Ja sam kolege izvijestio o govorima u UN-u, o Paktu o budućnosti i Općoj skupštini, posjetu hrvatskim zajednicama u New Yorku, LA-u i u Čikagu, istaknuo je premijer.

Dodao je da su jednako tako govorili i o ključnim temama za hrvatsko gospodarstvo.

- Prije svega, najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije 1,6%, što je dobro. I najniža je u zadnje tri godine, taj trend se nastavlja. Izvijestili smo kolege o projekcijama gospodarskog rasta u ovoj godini i mi smatramo kao vlada da će BDP ove godine rasti 3,6%. Hrvatska danas ima najviše zaposlenih i najmanje nezaposlenih. To nam je posebno drago, radi više od 300.000 ljudi više danas nego što ih je radilo na početku našeg prvog mandata, rekao je Plenković.

Naveo je i kako ih je ministar turizma izvijestio o podacima za prvu polovicu godine.

- Dakle 4 milijarde i 135 milijuna eura prihoda, što je sjajno. Smatramo da će ova godina i po dolascima i po noćenjima i po ukupnim prihodima itekako biti pozitivna za hrvatsko gospodarstvo, naglasio je Plenković.

Dodao je da su čuli izvješće potpredsjednika Bačića vezano za obnovu.

- Nastavno naš današnji boravak u Velikoj Gorici gdje je obnovljena jedna područna škola, potpuno nova, sagrađena, plus vrtić od prije nije bio, kao i druge aktivnosti na području zagrebačkoga i petrinjskoga potresa, rekao je premijer.

Kazao je i da su čuli i pripreme za daljnje aktivnosti rada Hrvatskog sabora.

- Vlada će, kao što znate, ovoga tjedna na sjednici imati rebalans proračuna. Uputit ćemo ga u Sabor, Sabor će o tome raspravljati i u sljedećim danima usvojiti izmjene, a potom ćemo ići u fazu priprema novog proračuna za iduću godinu, najavio je.

Također je rekao da su govorili i o zadnjoj anketi po kojoj je HDZ osam godina nakon početka prvog mandata na 30,3%.

- To po meni jako dobro i reflektira jednu konzistentnu i snažnu potporu određenog dijela hrvatskih birača, smjera i politike koju vodimo, kazao je.

Dodao je da su također kao predsjedništvo i nacionalni odbor utvrdili određene prijedloge promjena statuta, koje će se usvojiti na 21. općem saboru HDZ-a, koji će biti održan u Šibeniku.

- Povećat ćemo broj izravno biranih, odnosno na Općem saboru biranih članova predsjedništva, do sada ih se biralo 10, od sada će ih biti 21, s tim da će biti kriterij da baš iz svake hrvatske županije, dakle svake županijske organizacije imamo i po jednoga člana koji će biti izabran na Općem saboru. Na taj način želimo iduće četiri godine punu uključenost svih naših organizacija, tim automatski jačanje u smislu i legitimiteta i naslova, ali i za nastupanje i za aktivnosti koje su pred nama, naglasio je Plenković.

Istaknuo je da su čuli i izvješće o potpori sestrinskoj stranici u BiH, HDZ-u BiH, budući su tamo lokalni izbori 6. listopada, u nedjelju.

- Očekujemo dobre rezultate u onim sredinama gdje žive Hrvati, izvijestio je javnost premijer Plenković.

O priopćenju predsjednika Milanovića


Za obraćanje predsjednika Republike Zorana Milanovića da je uskratio suglasnost za NATO-ovu misiju pomoći Ukrajini, Plenković je rekao kako se on navodno brine kao i jutros za umirovljenike.

- Šalje Špiku i Grujića da dio umirovljenika navode na prosvjede protiv Vlade. Oni su se kao političari svrstali da podržavaju Milanovića u predsjedničkoj kampanji i još dovedu pritom predstavnika SDP-a na skup. Dakle, to je jedan manji politički skup koji nastoji u kontekstu predsjedničkih izbora mobilizirati dio umirovljeničke populacije da glasa za Milanovića. To je prvo moja ocjena ovoga što smo danas vidjeli na trgu, rekao je Plenković.

Dodao je kako je danas suprotno tom danas održao sastanak s dvije ključne organizacije koje zastupaju umirovljenike: Maticom umirovljenika Hrvatske, koja broji više od 300.000 članova, te Sindikatom umirovljenika Hrvatske.

- Podsjećam, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) je na našoj strani i dio je parlamentarne većine, a njezin predsjednik gospodin Gabričević, izabran je u Hrvatski sabor na listi HDZ-a.

On zastupa ključnu političku stranku koja brani interese umirovljenika, istaknuo je Plenković te se osvrnuo i na konkretne mjere koje su poduzeli za umirovljenike.

Dana 20. listopada bit će isplaćen deveti paket pomoći za 760.000 umirovljenika u iznosu od 76,5 milijuna eura. Usporedbe radi, prosječna mirovina narasla je za 74% od 2016. do 2024. godine. I dok mi pružamo stvarnu pomoć najranjivijim skupinama, politički protivnici orkestriraju prosvjede, iako tijekom svog mandata od 2011. do 2015. nisu učinili ništa za umirovljenike, istaknuo je Plenković.

- Mi ćemo nastaviti pružati stvarnu pomoć našim građanima, osobito umirovljenicima, naglasio je premjer.

Što se tiče NATO-ove misije, koja čak i nije misija, Plenković je rekao kako mora razjasniti neke stvari.

Ne radi se ni o kakvoj vojnoj misiji, već o aktivnosti pod nazivom NATO Security Assistance and Training for Ukraine (NATO-va aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU)). Milanović je predstavljao Hrvatsku na NATO summitu u Washingtonu, povodom 75. godišnjice saveza. Tada nije rekao niti učinio ništa protiv te aktivnosti. Da je smatrao da Hrvatska sudjelovanjem preuzima prevelik rizik, mogao je podići ruku i izraziti protivljenje. Međutim, šutio je, naglasio je Plenković.

- Ovdje je riječ o jednom politikanstvu i ponovnoj manipulaciji kojoj je cilj bacanje u eter laži. Kao što je i njegov jatak Bulj koji je neki dan na aktualcu pitao da li mi kao Vlada šaljemo hrvatske vojnike u Ukrajinu, što je potpuna laž, besmislica i glupost, rekao je Plenković.

- Milanović je spasio pet časnika da ne odu u Njemačku. E to je naslov, razumijete, ne radi se o tome da ih spasio da odu recimo na istočni front u Ukrajinu, kao što kaže Bulj. 

Premijer je naglasio da nijedan vojnik u sklopu NSATU-a neće otići u Ukrajinu, a pogotovo to ne bi bili hrvatski vojnici. Kritizirao je Milanovića, koji je predstavljao Hrvatsku u Washingtonu, što tamo nije digao ruku i rekao da je protiv.

- Mi smo htjeli ući u NATO i EU. I sad kad smo ušli, odeš na summit i vidiš Deklaraciju, on zna engeski odlično, sve razumije, bio je svjestan. Nije tamo rekao pred Amerikancima i Bidenom, čuj stari ništa od deklaracije za 75. godišnjicu, neću. Nego je rekao kad ja dođem kući onda ću ja zabraniti ovih 5 časnika da idu u Wiesbaden i time smo spasili Hrvatsku od Rusa, istaknuo je Plenković.

Predsjednik se ranije protivio i sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji obuke ukrajinskih vojnika EUMAM, a kasnije ju je odbio i Sabor, pa Hrvatska nije bila dio te misije.

Vlada i sada može tražiti od Sabora da, usprkos protivljenju predsjednika, dvotrećinskom većinom potvrdi sudjelovanje u NSATU-u.

Plenković je najavio da će sondirati teren razgovarajući s klubovima zastupnika i vidjeti jesu li za tu odluku, te da neće gnjaviti narod ako se uvidi da nemaju dvotrećinsku većinu.

Tu nema ničega osim kontinuiranog miniranja vanjskopolitičkog stava hrvatske vlade o tome da je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva i da mi kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije početkom devedesetih imamo refleks pomoći žrtvi, rekao je premijer i podsjetio da je Ukrajina bila među prve tri zemlje koje su priznale hrvatsku neovisnost.

Milanović je u obraćanju osudio rusku agresiju, nazvavši ju nedopustivom i kršenjem međunarodnog prava. Istaknuo je da je Ukrajina žrtva i da joj treba pružiti svu potrebnu humanitarnu pomoć, što će Hrvatska činiti i dalje, ali bez sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga.

Isto tako, danas Milanović ponavlja da nas štiti od uvučenosti u sukob, dok u stvarnosti nastavlja s ometanjem vanjske politike hrvatske Vlade, koja jasno stavlja Rusiju kao agresora, a Ukrajinu kao žrtvu. I da smo mi kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, istaknuo je Plenković.

Plenković je rekao i da je Milanović odbio dati suglasnost znajući da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro dolazi na sastanak na vrhu zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine koji će se održati u Dubrovniku.

Ideš ponovno pojašnjavati hrvatskom narodu da si navodni zaštitnik od uvlačenja u sukob, a nitko ne šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu, zaključio je premijer. 

Plenković: Kajtazi mi je rekao da nije bilo fizičkog napada na Suzanu Krčmar


Premijer Plenković rekao je da je prije koalicijskog sastanka razgovarao s Veljkom Kajtazijem koji mu je rekao kako nije bilo fizičkom napada na Suzanu Krčmar već se radilo 'o malo žustrijoj svađi', a poručio je i kako koalicija s Kajtazijem nije upitna.

- Zamolio sam ga danas prije koalicijskog sastanka i otvoreno sam ga pitao o čemu se radi. On tvrdi da nije bilo nikakvog fizičkog sukoba sa Suzanom Krčmar, koju ja dobro znam, nego da je bila jedna 'malo žustrija' svađa. Što je točno bilo oni znaju bolje nego ja jer tamo nisam bio, rekao je.

Naime, tjednik Nacional objavio je da je Kajtazi, koji je kao zastupnik član vladajuće većine, ljetos fizički napao svoju suradnicu i predsjednicu Saveza Roma "Kali Sara" Suzanu Krčmar. DORH je u kolovozu zbog tog slučaja navodno zaprimio kaznenu prijavu protiv Kajtazija koji je kao i Krčmar te tvrdnje demantirao. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je izjavio kako je DORH naložilo policiji da provjeri optužbe o napadu saborskog zastupnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija na suradnicu nakon čega DORH treba donijeti svoju meritornu odluku.

Plenković je kazao i da će svi koji oko tog slučaja trebaju dati neke iskaze to i učiniti pred nadležnim tijelima (policija, DORH). Pojasnio je i kako je Kajtazija zamolio da ono što mu je rekao javno kaže i na sastanku koalicijskih partnera, a što je on i učinio.

- U ovom trenutku je to sve što mi znamo, kazao je.

Na novinarski upit poručio je kako koalicija s Kajtazijem nije upitna kao što nije upitna niti pozicija Kajtazija kao saborskog zastupnika.

O Radiću


Plenković je, upitan jesu li imali razgovore sa novoosnovanom strankom Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) i njezinim predsjednikom Mariom Radićem, odgovorio da on osobno nije ali postoje kontakti na razini Hrvatskog sabora.

Projekt "plavih vrećica" u Zagrebu je propao


Zamoljen za ocjenu stanja nakon dvije godine od uvođenja novog modela sakupljanja otpada u Zagrebu, odnosno od uvođenje plavih ZG vrećica za miješani komunalni otpad, rekao je da se te vrećice slabo koriste jer on redovito 'baca smeće'.

- Slabo se to koristi, puno slabije nego što bi trebalo, rekao je ocjenjujući kako je "taj projekt propao".

O prosvjedu umirovljenika i plaćama dužnosnika


Upitan o današnjem prosvjedu umirovljenika na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića u organizaciji stranka Blok umirovljenici zajedno (BUZ) na kojem su mu skandirali da je lopov, Plenković se upitao "kako sam ja to lopov?".


Ponovio je da su u krizi do sada dali devet paketa pomoći umirovljenicima koji vrijede 615 milijuna eura. Naveo je i kako je danas prosječna mirovina 620 eura pri čemu svi podaci govore da je prosječna mirovina, od kada je on premijer, narasla za 73,3%. Poručio je i kako će, u dogovoru s Hrvatskom strankom umirovljenika (HSU), učiniti sve da do kraja mandata ona bude 800 eura, za svako rođeno dijete majka će dobiti godinu dana mirovinskog staža, redefinirat će model usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaće i rast potrošačkih cijena promjenom formule za usklađivanje mirovina u omjeru 85:15, uvest će godišnji dodatak za umirovljenike i drugo.

Plenković je, odgovarajući na kritike umirovljenika vezane uz povećanje plaća dužnosnicima, rekao kako one nisu povećavane od 2010.

- Ako smo mi zbog toga lupeži, okej. Vjerovatno smo bili lupeži i dok smo imali plaću koja se nije dirala 14 godina, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!