Povorka ponosa: Svima koji bi htjeli da nas nema - 'Neće moći i neće proći!

Pod geslom "Ustale i ostale! Ustali i ostali!" u subotu je, uz pratnju jakog policijskog osiguranja i bez izgreda, Zagrebom prošla 23. Povorka ponosa LGBTIQ+ zajednice, osoba i duginih obitelji s porukom: "Svima koji bi htjeli da nas nema poručujemo: Neće moći i neće proći!".

Dok se povorka kretala kroz grad, od Hrvatskog narodnog kazališta do Parka Ribnjak, sve je prošlo u redu, nije bilo nikakvih izgreda, izjavila je za središnji Dnevnik HTV-a novinarka Lucija Judnić.

Moramo dodati, kazala je, da je veliki broj interventne policije cijelim tim putem osiguravao povorku. Kulminacija Pridea je u Parku Ribnjak. Nastupila je Alka Vuica i slovenska eurovizijska predstavnica - Raiven. Centralni događaj bilo je sklapanje životnog partnerstva dviju žena nakon 20 godina veze. Tako je obilježeno i deset godina od stupanja na snagu zakona o životnom partnerstvu. U deset godina takvih je partnerstava u Hrvatskoj sklopljeno 490.

Organizatori Pridea poručili su da se puno toga napravilo u 10 godina, ali njihova borba za njihova prava ne prestaju.

Povorka je krenula oko 16 sati s Trga Republike Hrvatske, te je prošla Frankopanskom, Ilicom, Trgom bana J. Jelačića, Jurišićevom, Draškovićevom, sve do Ribnjaka gdje je održan prosvjedno-svečani skup na kojem se, po procjeni policije, okupilo oko 2000 ljudi.

Okupljeni na Ribnjaku svjedočili su sklapanju životnog partnerstva dviju žena Mirjane i Ivane, čime se željelo obilježiti 10 godina od stupanja na snagu Zakona o životnom partnerstvu tijekom kojih je sklopljeno gotovo 500 životnih partnerstava.

U povodu obilježavanja 10. godišnjice donošenja Zakona simbolično je otpjevana hrvatska himna koju je izveo Marko Bošnjak.

Pročitan proglas Povorke ponosa

U proglasu Povorke ponosa koji je pročitan na na skupu ističe se da u Povorci lezbijke, gejevi, nebinarni, trans i biseksualni ljudi, interspolne osobe i cijela queer zajednica ustaje protiv napada na njihove slobode, prava, živote, obitelji i tijela.

- I to nam neće biti prvi put. Ustali smo u prvoj Povorci ponosa u potpuno homofobnoj državi, okruženi hordama siledžija. Ustajali smo protiv nepravednih zakona, protiv transfobnih ministara, homofobnih zastupnika, lažljivih novinarki, uličnih nasilnika. Ustale smo i ostale. Ustali smo i ostali. Svaki put, svake godine i tako će biti zauvijek, stoji u proglasu.

LGBTIQ zajednica je, kazali su, najveća, društveno najvidljivija, politički najutjecajnija i kulturno najaktivnija manjina u Hrvatskoj. "Ima nas više od svih nacionalnih manjina zajedno... A nemamo ni novine ni kulturni centar. Ostajemo glasni_e i ujedinjeni_e dok ne budemo imali ono što zaslužujemo: LGBT centar i kvir novine", istaknuli su svoje zahtjeve u proglasu.

Queer LGBT osoba desetljeća

Na skupu je Marko Jurčić proglašen queer LGBT osobom desetljeća. Franko Dota iz organizacijskog odbora pojasnio je kako je Jurčić u LGBT pokretu od samih početaka te je bio jedan od najistaknutijih aktivista u prijelomnim godinama kada je to bilo najteže biti.

- Svaku sudsku bitko koju je pokrenuo je i dobio, a kao zadnja i najslađa je ona protiv Karoline Vidović Krišto, rekao je Dota.

Dota je također objavio i kako su 'Prideovi životni partneri desetljeća četiri osobe: Zoran Milanović za vrijeme čije vlade je donesen Zakon o životnom partnerstvu, Arsen Bauk tadašnji ministar koji se za taj zakon zalagao te Maja Sporiš i Jagoda Botički'. Njima će u srpnju biti uručene i posebne povelje.

Povorku su, među brojnim građanima, došli podržati i neki političari od centra prema lijevo kao i predstavnici gradske vlasti, koja je suorganizator Pridea, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.

Tomašević je kazao ranije kako od 2002. dolazi na Zagreb Pride, da se situacija u državi promijenila te da je prvi Pride bio pun incidenata, ali da danas ne očekuje incidente.

Predsjednik Gradske skupštine Jošo Klisović je rekao kako je došao dati podršku jer smatra da se u ovoj zemlji još uvijek slobodno ne moze izraziti drugačija seksualna orijentacija.

Skupom su dominirale simbolične dugine boje, istaknute i na odjevnim predmetima - sudionici su ih nosili na torbicama, ukrasima oko vrata, ali ima i onih koji su se ogrnuli duginim zastavama.