Izmjenama tri zakona do bržeg ulaska pravosudnih dužnosnika u sustav

 Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u ponedjeljak uputila izmjene tri zakona - o Državnosudbenom vijeću, Državnoodvjetničkom vijeću te Pravosudnoj akademiji kojima bi se trebao ubrzati ulazak pravosudnih dužnosnika u sustav.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kao ključan razlog za predložene izmjene naveo je nepovoljnu dobnu strukturu pravosudnih dužnosnika, čemu su pridonijeli utvrđeni nedostatci ulaska u pravosudne dužnosti.

Kako je objasnio ministar, trenutačni uvjet za imenovanje u pravosudnu dužnost je završena Državna škola za pravosudne dužnosnike, uz složen sustav bodovanja kandidata. Obveza pohađanja Škole, čiji se početak određuje kada se javi dovoljan broj zainteresiranih kandidata i koja traje godinu dana, trenutno predstavlja samo dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti.

Prema podacima iz 2024. godine, od 1660 sudaca tek 105 ih je bilo između 30 i 40 godina, dok ih je 570 bilo u rasponu između 60 i 70 godina.

- Iz tog razloga smo se odlučili na ovu reformu. Cilj je da postignemo brži ulazak u pravosudne dužnosti, ali da i dalje ostane bitan element, a to je objektivnost, transparentnost i učinkovitost samih postupaka, ustvrdio je ministar. 

Brži ulazak u pravosudni sustav

Stoga se ovim izmjenama propisuju opći uvjeti za imenovanje sudaca i zamjenika državnih odvjetnika. Kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu u trenutku prijave imaju omogućen ulazak, kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina radili na drugim pravnim poslovima.

Kod svih kandidata za suce prvostupanjskih sudova te za zamjenike općinskih državnih odvjetnika predlaže se vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu te dodatno ocjenu rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odnosno ocjenu obnašanja pravosudne dužnosti, a za ostale kandidate uspjeh na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem te konačno za sve kandidate ocjenu dodijeljenu na razgovoru pred Vijećem.

Kandidati za suce prvostupanjskih sudova i za zamjenike općinskih državnih odvjetnika, koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009. godine, u razdoblju kada se uspjeh na ispitu nije bodovao, u postupku imenovanja sudjeluju s 90 bodova, a kandidati koji su u tom razdoblju pravosudni ispit položili s posebnom pohvalom sudjeluju sa 100 bodova.

Također, iznimno se za kandidate za suce prvostupanjskih sudova i kandidate za zamjenike općinskih državnih odvjetnika koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u ovom trenutku nisu imenovani na pravosudnu dužnost, predlaže propisati da u postupku imenovanja sudjeluju, prema vlastitom izboru, s brojem bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili s postignutom završnom ocjenom.

U postupcima imenovanja županijskih državnih odvjetnika izostavlja se uvjet prethodnog obnašanja dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u trajanju od najmanje dvije godine radi veće učinkovitosti ovih postupaka i proširenja kruga mogućih kandidata. Nadalje, dorađuju se odredbe o udaljenju suca s dužnosti na način da se uz predsjednika suda, ovlast za postupanje daje i sucu ovlaštenom za obavljanje poslova sudske uprave u sudu.

S obzirom na to da Državna škola više neće biti kriterij odabira kandidata u postupcima prvog imenovanja već ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije nadležna za kontinuirano stručno usavršavanje svih pravosudnih dužnosnika, u tom se smislu mijenja i Zakon o Pravosudnoj akademiji.