Izmjene zakona o obeštećenju radnika Plobesta i Salonita

Izmjenama dvaju zakona koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru proširuje se obuhvat radnika Plobesta i Salonita, kao i njihovih nasljednika, koji imaju pravo na obeštećenje zbog izloženosti azbestu, a kojima se, rekao je premijer Andrej Plenković, ispravlja nepravda. 

Prijenos sjednice Vlade:

Izmjenama Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. pravo na obeštećenje zbog izloženosti štetnom djelovanju azbesta imat će i radnici, odnosno njihovi nasljednici, a koji nisu bili obuhvaćeni Zakonom iz 2020. godine.

Tako će se obeštetiti radnici koji su na dan 8. listopada 1991. bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d., a bili su izloženi azbestu pet godina u trgovačkim društvima Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju te njihovim prednicima. Pravo na obeštećenje imaju i njihovi nasljednici. 

Radi se o otprilike 223 radnika koji imaju pravo na obeštećenje u iznosu od 29.100 eura po radniku, čija isplata započinje krajem 2026. godine.

Naime, u trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju u razdoblju od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. bilo je zaposleno ukupno 820 radnika, od kojih je 223 radnika s manje od pet godina radnog staža u Plobestu bilo prethodno zaposleno i kod Azbest industrija tekstilnih i frikcionih britva predniku trgovačkog društva Plobest.

Tijekom ove pa do 2028. godine država će u proračunu za ta obeštećenja osigurati 4,9 milijuna eura. 

Kako navode iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, do sada je u zakonom predviđenom roku zaprimljeno 777 zahtjeva te je 545 radnika, odnosno njihovih nasljednika, obeštećeno.

Izmjenama Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic to se pravo proširuje i na nasljednike radnika zatečenih u radnom odnosu 14. veljače 2006. te na radnike i njihove nasljednike koji su između 1991. i 2006. bili izloženi azbestu najmanje pet godina u Salonitu ili njegovim pravnim prednicima.

Obeštećenja će biti isplaćena kroz tri godine u ukupnom iznosu od 29.100 eura po radniku, a očekivani broj korisnika je 340, rekla je resorna ministrica Marija Vučković. 

Za ovu i iduće dvije godine u državnom će se proračunu za tu svrhu osigurati 4,5 milijuna eura. 

- I ovakvim potezima nastojimo ispraviti određene nepravde koja su se dogodila zaposlenicima ovih tvrtki, poručio je premijer Andrej Plenković. 

Odluka o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića

Vlada je donijela odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost javnih i privatnih dječjih vrtića za pedagošku godinu 2025./2026. Za ukupno 149.680 djece osigurava 110,21 milijuna eura godišnje, odnosno 9,2 milijuna eura mjesečno, naveo je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Iznos se utvrđuje umnoškom broja djece evidentirane u zajedničkom elektroničkom upisniku u tekućoj pedagoškoj godini za javne dječje vrtiće čiji je korisnik sredstava osnivač i za privatne dječje vrtiće ostalih osnivača, prosječne cijene smještaja po djetetu na razini Hrvatske, koja je u odnosu na prethodnu pedagošku godinu uvećana s 333 na 402 eura mjesečno po djetetu, te postotnog udjela od 6,25 do 50 posto utvrđenog u Uredbi. 

Postotni udio uvećava se za 15 posto za dječje vrtiće na otoku i za brdsko-planinska područja.

Sredstva su namijenjena za poboljšanje dostupnosti, održivosti i priuštivosti svih dječjih vrtića, odnosno za sve rashode osnivača javnih i privatnih vrtića u svrhu poboljšanja predškolskog odgoja.

Uredba o provedbi Akta EU o kibernetičkoj solidarnosti

Na sjednici je donesena i Uredba o provedbi Akta EU o kibernetičkoj solidarnosti, kojemu je cilj ojačati kapacitete u EU za otkrivanje značajnih kibersigurnosnih prijetnji i napada velikih razmjera, pripremu za njih i odgovor na njih. 

Nadležna tijela za provedbu Uredbe su Sigurnosno-obavještajna agencija, odnosno Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, te Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, tj. Nacionalni CERT. 

- Aktom se uspostavljaju tri mehanizma - europski sustav uzbunjivanja u području kibernetičke sigurnosti, mehanizam za izvanredne kibernetičke sigurnosne situacije, te europski mehanizam za istraživanje kibernetičkih sigurnosnih incidenata. Provedba ovog Akta u potpunosti se oslanja na naš Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i nadležnosti nacionalnih tijela, istaknuo je potpredsjednik Vlade, ministar branitelja i čelnik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Tomo Medved.

Vlada je prihvatila izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o izvršenju poslovnog plana za 2025. godinu, tijekom koje su prihodovali 16,42 milijuna eura, od čega je 40 posto prihod od EU poslova, dok su ukupni rashodi iznosili 15,38 milijuna eura. 

Rashodi su porasli za 14 posto zbog utjecaja inflacije u odnosu na 2024. godinu, a Agencija je ostvarila dobit od 1.037.595 eura prije oporezivanja, navodi se u izvješću.

U 2025. godini provedena su tri vanjska nadzora Agencije. U sklopu Programa vrednovanja europskih agencija za lijekove (BEMA), Agencija je ocijenjena ocjenom 4,9 od mogućih 5,0, što je čini najviše ocijenjenom agencijom u 5. BEMA ciklusu ocjenjivanja, istaknuto je, dok su mnogi indikatori poslovanja Agencije ocijenjeni kao najbolja praksa na razini EU.

Vezano uz javnozdravstvenu ulogu Agencije, navodi se 417 objava o nestašicama lijekova na tržištu RH te zaprimanje i obrada ukupno 2751 nuspojave, od čega 2640 nuspojava od lijekova i 111 nuspojava od cjepiva.

Prihvaćen je i godišnji izvještaj o radu i poslovanju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) za 2025. godinu, u kojem je navedeno da je u 2025. godini ostvario ukupne prihode u iznosu od 14,9 milijun eura, što je za 23,8 posto više u usporedbi s godinom prije. No, kako je kazao ministar Fuchs, ostvareni su rashodi u iznosu 15,37 milijuna eura. Manjak je pokriven prijenosom viška sredstava iz prethodnih godina, dodao je. 

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 61. Vinkovačkim jesenima, a navedenu smotru folklora Ministarstvo kulture i medija sufinancirat će u iznosu od 32.000 eura.