07:45 / 20.05.2021.

Autor: HRT/Hina

Sabor: Pravobraniteljica treba biti most u zaštiti ljudskih prava

Izvješće pučke pravobraniteljice

Izvješće pučke pravobraniteljice

Foto: Dnevnik/IMS / HRT

Nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter poručila iz Hrvatskog sabora kako institucija pravobraniteljice treba biti most između svih dionika uključenih u zaštitu ljudskih prava te kako je važno da Sabor redovito raspravlja njena izvješća.

Sve zahtjevne zadaće koje pravobraniteljica ima, čine je idealnim partnerom Saboru za rad na dobrobiti građana. Ona treba djelovati kao most između svih dionika uključenih u zaštitu ljudskih prava - tijela državne uprave, organizacija civilnog društva, Sabora, građana, rekla je pravobraniteljica koja u Saboru brani izvješća za tri protekle godine.

Činjenicu da Sabor u svibnju 2021. tek raspravlja o izvješću, odnosno stanju ljudskih prava, u 2018. osobito su kritizirali SDP-ovi zastupnici.

- To je sramota, to govori koliko su ljudska prava važna vladajućima, kaže Domagoj Hajduković.

Vesna Nađ pak u tome vidi marginalizaciju institucije pravobraniteljice i smatra da je to poruka javno-pravnim tijelima da Sabor ne želi ćuti kritiku koja mu se upućuje.

Ažurna rasprava je najbitnija, jer je to odgovornost prema građanima, suglasna je pravobraniteljica i navodi da su sva izvješća predana na vrijeme.

Bivša je pravobraniteljica imala asimetričan pristup

Novu pravobraniteljicu, koja je više godina bila zamjenica bivšoj Lori Vidović, dio zastupnika pitao je za rad i stavove bivše.

Vidović je imala asimetričan pristup, svi joj građani, a ni sva prava nisu bila jednako važna, na neke je pojave reagirala brzo, na neke ne, ustvrdila je Marijana Petir (NZ) spominjući pravo na priziv savjesti.

I Marija Selak Raspudić (Most) spominje kontroverze koje se vežu uz rad Vidović pa novu pravobraniteljicu pita može li se kritički osvrnuti barem na jednu dimenziju njenog rada.

Svatko od nas je osoba za sebe, odgovara pravobraniteljica i navodi kako je ponosna na ono što je radila kao zamjenica.

Karolina Vidović Krišto (NZ) pravobraniteljicu je pitala je li njen izbor čin nepotizma, jer je poznato da je u obiteljskoj vezi sa diplomatom Ivanom Šimonovićem, koji je bio nadležan Milanoviću, Plenkoviću, Jandrokoviću, te hoće li biti odvjetnica građana ili te gospode? Spočitnula joj je i da ju je izabrala koalicija HDZ-a i SDP-a.

Šimonović Einwalter joj uzvraća da nije izabrana u toj koaliciji, nego većinom od 115 zastupnika, od 116 koliko ih je glasovalo. Ne skrivam tko su mi otac i majka, no ne mislim govoriti o njihovim karijerama, a čija ću biti odvjetnica, bit ću pravobraniteljica u skladu s onim što nalažu Ustav i zakoni, poručila je.


Što je normalno, a što nenormalno

Hrvoje Zekanović (HS) tražio je od pravobraniteljice da se očituje je li u slučaju Šegota-Kožić, odnosno udomljavanju djece kod istospolnih partnera, narušeno pravo i sloboda tog djeteta, jer, kako je rekao, "svako dijete ima pravo na normalnu obitelj.

- Što je to normalna obitelj, vjerojatno nećemo dijeliti iste stavove, nije bitan moj stav već pravni okvir koji imamo, odgovorila mu je.

Zekanović uzvraća da je hrvatski narod na referendumu o braku rekao što su po njemu brak i obitelj, što je normalno, a što nenormalno. Drago mi je da ste se razotkrili i da ste stali na stranu liberalnog svjetonazora, da ste hrabro pokazali tko se - vi ste eksponent lijevo-liberalne politike, rekao joj je taj zastupnik.

S jedne strane treba omogućiti funkcioniranje sustava, primjerice, vraćanje turista, ali istovremeno paziti, jer bi moglo dolaziti do diskriminacije ako bi se tražilo isključivo cijepljenje, pogotovo kod osoba koje se ne mogu cijepiti, odgovorila je pravobraniteljica Stijepi Bartulici (DP) koji je tražio njeno mišljenje o uvjetovanju putovanja covid-putovnicom, odnosno negativnim testom.

Dio zastupnika zamjerio je pravobraniteljici što je u izvješću za 2020., godini koju je obilježila korona, malo prostora posvetila stanju ljudskih prava u doba koronavirusa.

- Od 264 stranice izvješća, na samo deset se govori o tome, a istodobno smo dobili posebno izvješće o klimi, primijetio je Nino Raspudić (Most).

Upozorio na značajan rast proračuna i zaposlenih u Uredu pučke pravobraniteljice.

- Pravobraniteljstvo je najbrže rastuća industrija u Hrvatskoj, proračun im vrtoglavo raste sa 7 milijuna kuna 2008. na 12,8 milijuna kuna 2019., a prati ga rast zaposlenih na 53 osoba u 2020. što čini lijepu kompaniju, kazao je Raspudić i dodao da je, kako je rekao, brošuru od 200-ak stranica izvješća moglo napraviti 13 dobrih pravnika.

Ocijenio je da izvješća iz godine u godinu pričaju jednu te istu priču, vrsta su mazohističke literature i, kako je rekao, služe da nas se cinkari međunarodnim institucijama, najavivši da ih Most neće podržati.

Šimonović Einwalter je navela da tri izvješća opisuju stanje ljudskih prava u više od 60 tema i podtema, sadrže analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i sloboda.


Temelj za njihovu izradu su pritužbe građana, a u protekle tri godine bilo ih je 10 i pol tisuća. To je kolekcija informacija iz kojih se izvlače zaključci i donose preporuke, kazala je.

U raspravi glede izvješća pučke pravobraniteljice došlo je do verbalnog obračuna između podpredsjednika Hrvatskog sabora Furia Radina i zastupnika SDP-a Arsena Bauka.

Bauk je zamjerio Radinu da nije dao opomenu i oduzeo im riječ zastupnicima koji su vrijeđali spolne, rodne i druge skupine, a istodobno je dao opomenu Domagoju Hajdukoviću i njemu koji su ukazivali na to. Radin ga je prekinuo u izlaganju, dao mu opomenu te oduzeo riječ i naglasio, kako je on bio sudionik prvog gay pridea, da je govorio o usvajanju i udomljavanju djece istospolnim parovima. Nakon brurne rasprave, Radin je zamolio Bauka da izađe iz sabornice

Izvješće za 2020.

Vidović
je u izvješću za 2020. upozorila kako se preporuke pravobraniteljice sve manje ispunjavaju, a to je pripisala i činjenici da Sabor unatrag tri godine nije raspravio njezina izvješća.

- Posebno zabrinjava što se Vlada nije očitovala na čak 60 posto preporuka, upozorila je Vidović koja je u izvješću navela 142 preporuke, mahom za ministarstva, koja trebaju osnažiti zaštitu ljudskih prava u gotovo svim područjima života, navodi se. 


Ured pravobraniteljice, koji je lani imao 53 zaposlenih, postupao je u gotovo pet tisuća predmeta, novootvorenih je nešto više od 2900, što je 16 posto više u odnosu na 2019. To je u najvećoj mjeri posljedica epidemije koronavirusa i potresa koji su snažno utjecali na ljudska prava, tumači pravobraniteljica i navodi kako je najviše pritužba primljeno u zdravstvu (328), a prvi put među pet najzastupljenijih našle su se i komunalne djelatnosti.

Na epidemiju koronavirusa odnosilo se oko deset posto svih novootvorenih predmeta, a vjerojatno bi ih bilo i značajno više da Ured nije oštećen u potresu, pa prvih mjeseci epidemije nije imao uvjete za redovito otvaranje.

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u srijedu je primio na znanje izvješća pučke pravobraniteljice za tri protekle godine, nakon čega je nova pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je na tu dužnost izabrana u ožujku, upozorila na negativne posljedice takva izjašnjavanja.

Primanje izvješća na znanje, a ne njihovo prihvaćanje, može poslati poruku tijelima kojima su preporuke poslane da ih ne implementiraju i to bi mogla biti negativna posljedica, rekla je Šimonović Einwalter. Upozorila je kako je pandemija dodatno razotkrila neke probleme u pravu na zdravstvenu zaštitu, prava radnika, težak položaj starijih, socijalnu isključenost i nejednakost romske manjine, a u kontekstu potresa vidjeli su se problemi vezani za imovinsko-pravne odnose.

Odbor je izvijestila da je njezin Ured u tri godine primio oko 10.500 pritužbi, da su godinama slične, na vrhu su diskriminacija po raznim temeljima, primjerice, zdravstvo, a godinama su pri vrhu i radni odnosi, pravosuđe i pritužbe zatvorenika.

Sabor će raspraviti i pravobraniteljičino Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Hrvatskoj od 2013. do 2020. u kontekstu globalnoga pokreta za klimu i pandemije koronavirusa.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!