11:39 / 13.04.2021.

Autor: Hina/HRT/D.D.

Izvješće o govoru mržnje i nasilju prema Srbima za 2020.

Milorad Pupovac i Tihomir Ponoš

Milorad Pupovac i Tihomir Ponoš

Foto: Davorin Višnjić / PIXSELL

Srpsko narodno vijeće predstavilo je redovito godišnje izvješće o pojavama govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020.

Fizički napadi, verbalne prijetnje, uništavanje imovine izazvano nesnošljivošću, zabilježeno je tako i lani, što putem dojava građana, što iz medija.

Broj napada manji je u odnosu na godinu prije, no zabrinjava, kažu - spora reakcija mjerodavnih tijela.

- Ono što je svakako problem za budućnost je da se trebaju prekršaji urediti na način da uvedemo pojam "prekršaja iz mržnje", kako bi se oni lakše pratili. Kao što imamo kazneno djelo zločin iz mržnje, bilo bi dobro da imamo i prekršaj, jer smo u praksi vidjeli da se oni otežano prate i nije dobra ta statistika koja se trenutačno vodi, rekao je Aleksandar Maršavelski, docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

U godišnjem izvještaju istaknuto je kako revizionistički i negacionistički stavovi usmjereni ponajviše prema Srbima, ali i prema antifašističkom nasljeđu, nisu rijetkost. Posljedica toga je ukorjenjivanje mržnje u dijelu stanovništva koja pak poprima oblike nasilja, navodi se.


- Mi ulazimo u to razdoblje u kojem svaki problem koji nam se pojavi u društvu - mi umjesto da ga raspravimo, mi se okrećemo jednoj vrsti nekulture, netolerancije, koji možda jesu uzrok tog problema, a možda i nisu. Mi to ne znamo, jer nemamo raspravu! Kada predsjednik Republike počne govoriti tim jezikom, onda to postane ozbiljan problem za društvo!, upozorio je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Istaknuo je kako zakonodavni okvir koji bi to trebao spriječiti djelomično postoji u odredbama Zakona o prekršajima i Kaznenom zakonu, ali se te odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno primjenjuju. Kako poseban problem istaknuo je neujednačenu sudsku praksu kod poziva 'za dom spremni' - jedan sud osuđuje izvikivanje, a drugi oslobađa, rekao je Pupovac.


Ujednačiti sudsku praksu kod uzvika "Za dom spremni"


Kada je riječ o izvikivanju poziva na početku Thompsonove pjesme "Čavoglave", navode se razlozi da je to mobiliziralo ljude tijekom Domovinskog rata pa se ne može izjednačavati s povikom iz vremena totalitarnog režima, ali, smatra Pupovac, to objašnjenje daje legitimaciju i normalnost takvih pozdrava u prigodama javnog karaktera.


Mišljenja je da je potrebno promijeniti sudsku praksu te je ujednačiti i usustaviti jer bez toga pozitivne geste koje su napravljene, poput prošlogodišnjeg obilježavanja godišnjice Oluje u Kninu, neće moći postići ono što je društvu potrebno. Smatra da ni izmjene zakona nisu dovoljne ako ih ne slijede obrazovna i medijska politika i koncept jer "dobar dio govora mržnje dolazi iz te neraščišćene baštine". Pupovac je naveo kako se problem govora mržnje i historijskog revizionizma s kojim se susreću Srbi širi i na sve druge koji se nekome ne sviđaju iz bilo kojeg razloga.


- Nekultura, netolerancija i mržnja su tri zabrinjavajuća tipa govora koja se šire našim društvom kada su posrijedi bilo koje vrste razlika, oprečnih stavova, identitetska obilježja. To se može zaustaviti samo borbom za toleranciju i raspravu, poručio je.


Nalazi slični onima iz prijašnjih godina, ali manje nasilja


Autor izvještaja Tihomir Ponoš istaknuo je kako su nalazi u velikoj mjeri slični nalazima iz prijašnjih godina, ali broj napada nešto je manji nego 2019. godine, a moguće da je razlog epidemija koronavirusa koja se odrazila i na izvještaj.


Primjerice, kada se gleda tablica slučajeva historijskog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema Srbima, u 2020. godini zabilježeno je 214 slučajeva, godinu prije bilo ih je čak 400, a 2018. bilo ih je 381.


U 2020. najzastupljenije je bilo vrijeđanje i prijetnje upućene Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj (50 slučajeva), zatim govor mržnje i etnička netrpeljivost u medijima (38), etnička netrpeljivost i historijski revizionizam u izjavama javnih osoba (35), grafiti i znakovlje koji sadrže govor mržnje i etničku netrpeljivost (30) te fizički napadi, odnosno broj napadnutih osoba (21).


Ustaško znakovlje najučestalije u Dalmaciji i Zagrebu


Kategorije u kojima su zabilježeni slučajevi su i javne akcije koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima (14), govor mržnje i etnička netrpeljivost na sportskim terenima (8), oštećena, uništena i ukradena imovina privatnih osoba i srpskih institucija (8), oštećeni i uništeni antifašistički spomenici (7) te oštećene i uništene dvojezične ploče (3).


Između ostalog, u izvještaju se navodi kako brine povećani broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvanih nacionalnim porijeklom tijekom cijele godine. Obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo je uobičajeno, a obilježavaju se i spomenici kulture poput Kožare, dijela ustaškog logorskog kompleksa Jasenovac.


Navodi se i kako su govor mržnje i ekstremizam postali gotovo svakodnevna pojava, dok su ustaško znakovlje i govor mržnje na javnim prostorima učestaliji u Dalmaciji i Zagrebu, a dijelom u Slavoniji. Govoru mržnje bili su izvrgnuti i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj.


U tom kontekstu, Pupovac i Ponoš je naveli su kako se predsjednik Republike Zoran Milanović u ovom izvještaju pozitivno spominje, ali njegove nedavne izjave imaju naznake da budu u izvještaju za 2021. godinu, ali to još treba analizirati.


Ipak, ne bi bio najviše pozicionirana osoba koja je bila spomenuta u negativnom kontekstu jer je i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Bilo je 2020. i pozitivnih pomaka u kulturi sjećanja, nabrojao je autor izvještaja.

SDSS-ov Boris Milošević bio je na obilježavanju Dana pobjede u Kninu i Dana sjećanja na Vukovar. Premijer Andrej Plenković u Varivodama, ministar obrane Tomo Medved u Gruborima. I u svim tim slučajevima, s obje strane čule su se poruke tolerancije i poštovanja. No bez promjene sudske prakse, kaže Milorad Pupovac, geste će ostati - samo geste. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!