Izvješće SOA-e: Kibernetički napadi iz stranih zemalja na ciljeve u Hrvatskoj

Hrvatska je sigurna i stabilna demokratska zemlja. U ovako izazovnom vremenu i dinamičnom sigurnosnom okruženju nema naznaka njezine znatnije destabilizacije. Zaključuje se - u do sada sedmom objavljenom Javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije za prošlu i ovu godinu.

Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu.

Za hrvatske institucije i državljane nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji, ali kako u Europi, tako i kod nas, prijetnju predstavljaju radikalizirani pojedinci ekstremno desne i ekstremno lijeve ideologije.

Napad na Markovu trgu 12. listopada 2020. pokazao je svu kompleksnost i nepredvidljivost fenomena samoradikaliziranih pojedinaca, tzv. vukova samotnjaka.

Sigurnosnu prijetnju predstavljaju i islamistički radikalisti unutar zapadnobalkanskih zajednica. 

Očekuje se nastavak repatrijacije boraca ISIL-a, njihovih žena i djece u države Zapadnog Balkana, nakon što je proces zastao zbog pandemijskih uvjeta. Do sada se u zapadnobalkanske države (od 1.000 osoba koji su otišli u Siriju i Irak) vratilo njih oko 450. 

Vjerski, ideološki ili nacionalni ekstremizam u hrvatskom društvu i dalje nemaju značajnije uporište.

I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama susjedstva, a velikosrpska ideologija očituje se u poricanju teritorijalnog integriteta RH i susjednih država.

Zemlje koje Hrvatsku vide kao suparnika, bilo u sigurnosnom, gospodarskom ili političkom smislu, stalno obavještajno djeluju. Uz to, zlorabe se novinski portali i društvene platforme kako bi se širile lažne vijesti.

Pri tome se osobito ističe informacijsko djelovanje, odnosno plasiranje lažnih vijesti u kojima se RH želi prikazati kao nevjerodostojna članica NATO-a i EU.

Sve je više državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Republici Hrvatskoj. Tijekom 2020. izvršeno ih 12.

O karakteru tih napada najbolje govori podatak da se najveći broj odnosio na pokušaje proboja u informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva obrane.

A upravo kibernetička otpornost postaje ključni cilj nacionalne sigurnosti. Na nju, pak, utječu i drugi faktori, poput korupcije i gospodarskog kriminala.

U suradnji s drugim tijelima, SOA kontinuirano sudjeluje u rasvjetljavanju sudbine nestalih 1458 osoba u Domovinskom ratu. Još se traga za 1458 osoba, a nepoznata su mjesta ukopa posmrtnih ostataka 400 smrtno stradale osobe.

Zapadni Balkan, pak, i dalje je opterećen nedovršenim stabilizacijskim procesima. Unutarnja politička nestabilnost obilježava političke prilike susjedne Bosne i Hercegovine.

Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Daytonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno utjecati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH.

Može doći do napetosti i incidenata na Kosovu, ali i u Crnoj Gori, što pridonosi nestabilnosti i neizvjesnosti na Zapadnom Balkanu. 

U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept "srpskog svijeta" kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda.

Kada je riječ o sigurnosnim izazovima, napominje se da je intenzitet nezakonitih migracija u jugoistočnoj Europi u porastu. 

SOA zaključuje da je Republika Hrvatska sigurna i stabilna demokracija.