19:16 / 12.03.2022.

Autor: Iva Magušić Dumančić, Lucija Judnić/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Izvlače se ostaci letjelice koja je pala na zagrebački Jarun! Što će otkriti istraga?

Iskopavanje letjelice

Iskopavanje letjelice

Foto: Zeljko Hladika / PIXSELL

I dalje traje očevid na mjestu pada i potraga za ostacima letjelice koja se u četvrtak kasno navečer srušila na zagrebačkom Jarunu. Evo što do sada znamo: 14 metara duga i 6 tona teška besposadna letjelica sovjetske proizvodnje lansirana je negdje s područja Ukrajine. U zračnom prostoru Rumunjske zadržala se nekoliko minuta, nakon čega je kroz Mađarsku prolazila čak četrdeset minuta prije nego što je ušla u naš zračni prostor. Nakon sedam minuta leta iznad Hrvatske srušila se u Zagrebu. Samo pukom srećom letjelica nije pala na neku od obližnjih zgrada, među kojima je i Studentski dom "Stjepan Radić" u kojemu živi oko 4000 studenata. Mnogo je pitanja na koja se traže odgovori, uz ostalo: tko je i odakle lansirao letjelicu koja je proletjela kroz tri zemlje članice NATO-a te zašto Hrvatska, prije njezina ulaska u naš zračni prostor, o tome nije bila obaviještena.


- Glavni dio letjelice još nije izvađen iz kratera na Jarunu. Ovdje je ostala samo policija koja osigurava prostor. Radovi su stali u 18 sati, a nastavit će se ujutro. Još nije poznato kad će letjelica biti izvučena, ovo je delikatan proces i letjelica treba biti izvučena u jednom komadu. Ovdje su bili vatrogasci, policija i hitne službe koji su radili na pripremnim radovima kako bi se letjelica mogla izvući. U jednom trenutku je evakuiran i Paviljon broj 1 radi sigurnosti studenata, izvijestila je Lucija Judnić za središnji Dnevnik dodajući da će policija i preko noći osiguravati mjesto na koje je pala letjelica.

Što će istraga otkriti?

Rano jutros na mjesto pada besposadne letjelice stigao je premijer s mjerodavnim članovima Vlade.

Iznad velikog kratera u neposrednoj blizini studentskog doma poslao je jasnu poruku da nije zadovoljan reakcijom NATO-a.

- Očito da nije došlo niti do dobre reakcije niti prepoznavanja razine opasnosti niti komuniciranja s drugim zemljama na pravovremen i brz način. Ovo je, nasreću, završilo ovako kako je završilo, ali sada imamo test iz kojeg moramo svi jako puno naučiti i bolje reagirati. Generalno, ne trebamo se brinuti za sigurnost, ali ovo nam je pokazalo da imamo jedan scenarij - nepredviđen, brz, jako opasan, koji, nasreću, nije završio puno gore, ali sad imamo test iz kojeg moramo svi puno naučiti i dobro reagirati, rekao je premijer Andrej Plenković.

Pa će o tome razgovarati u svim tijelima, ne samo NATO-a, već i Europske unije. Traži bolju suradnju.

- Ovo je zračni prostor NATO-a i rumunjski i mađarski i hrvatski i ovakvu situaciju više ne možemo tolerirati niti bi se ona trebala dogoditi, dakle ovako nešto je bila vrlo čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati, poručio je.

DORH, vojska, MUP - svi su na terenu. Češlja se svaki centimetar.

Letjelica se treba iskopati, no za to se mora dobro pripremiti. Uključeni su vatrogasci, forenzičari, pirotehničari. Iz paviljona udaljenog samo pedesetak metara od kratera - evakuirani su studenti.

- Samo su rekli imamo 5 minuta da sve spremimo, nije mi sve stalo u torbu, kaže studentica Maja.

- Kad oni završe, dakle od 10 do 17 kad se povuku, ako ga ne izvuku, sigurno je da će studenti prenoćiti u sobama pa kad sutra bude ponovno izvlačenje, vjerojatno će opet biti slična evakuacija, rekao je Karlo Horvat, potpredsjednik studentskog odbora.

Nasreću, nije bilo ljudskih žrtava, ali materijalna šteta je velika.

- Stakla popucana, hauba prednja, šteta mislim nije toliko strašna koliko je bitno da nema žrtava na ovom mjestu, kaže Ljubica Jakovac iz Bilja.

Na kojem istraga još traje. Kad se letjelica izvuče, bit će premještena u vojarnu.

- Pričekajmo da izvadimo iz zemlje samu letjelicu, da dođemo do sadržaja njenih komponenti i nadamo se da ćemo iz toga moći vidjeti puno detalja koji će nam biti od koristi, rekao je Tomo Medved, ministar branitelja.

- Kako se to dogodilo, je li to greška u smislu programiranja, je li to provokacija, je li to namjerno napravljeno, tko je napravio? To ćemo tek utvrditi. Generalno ne trebamo se brinuti za sigurnost, ali ovo nam je pokazalo da imamo jedan scenarij nepredviđen, brz, jak, opasan koji nasreću nije završio puno gore, rekao je premijer Plenković.

Odgovore na neka od ovih pitanja možda će dobiti već u srijedu u Madridu, gdje će među ostalim, premijer posjetiti i sastati se sa zapovjednikom obližnje vojne baze NATO-a za kontrolu neba južnih članica.

Tijekom dana premijer je već razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a. 

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg radit će zajedno s mjerodavnim hrvatskim vlastima na utvrđivanju činjenica o padu drona u Zagrebu, objavio je na Twitteru dan nakon incidenta odgovarajući na zahtjev hrvatskog premijera. 

- Razgovarao sam s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem o jučerašnjem incidentu s dronom u Zagrebu, napisao je Stoltenberg u reakciji na zahtjev premijera za istragom.

Plenković je zatražio da NATO "utvrdi činjenice o ovom ozbiljnom incidentu" na što je Stoltenberg pozitivno odgovorio.

- Dogovorili smo se ostati u bliskom kontaktu i zajedno utvrditi činjenice, odgovorio je Stoltenberg.

Plenković je također izvijestio da će Hrvatska intenzivirati komunikaciju sa saveznicima kako bi se ovakve situacije ubuduće spriječile.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!