Jadran prepun plastike: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada

Ribari svakodnevno izvlače velike količine plastike iz Jadranskog mora, no zbog nedostatne infrastrukture i neučinkovitog sustava odlaganja otpada upozoravaju da je problem godinama neriješen. Jadran ima više plutajućeg otpada od ostatka Sredozemlja, a više od 80 posto je plastika.

Projekt FishNoWaste, koji provodi Udruga Sunce s partnerima iz Hrvatske i Italije, prikuplja podatke o vrstama i količinama otpada u ribolovu te o postojećim praksama u lukama. Cilj je razviti zajednički model gospodarenja otpadom kojim bi se otpad ponovno upotrijebio, reciklirao i smanjio.

Paradoksalna situacija

Asistentica u Odjelu za komunikaciju i zagovaranje Dora Čakušić napominje kako se ribari i dalje susreću s paradoksalnom situacijom: Zakon ih obvezuje da predaju pasivno ulovljeni otpad, a na terenu često nemaju kamo s njim.

Sustavi za odlaganje otpada na kopnu još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a postojećih opcija je malo i one su neučinkovite. Problem postoji već niz godina, a nadležna tijela još uvijek nisu ponudila rješenje. Bez prikladne infrastrukture, napori ribara ostaju bez učinka.

Trenutačne ribolovne prakse dodatno povećavaju količinu otpada u moru. Tijekom izvlačenja mreža ribari s ulovom pokupe i otpad s morskog dna, a dio se otpada stvara i tijekom samih aktivnosti - zbog trošenja opreme, pucanja mreža, gubitka konopa i plastičnih dijelova.

Koćarski ribolov

Dio otpada nastaje iz same ribolovne aktivnosti: oštećene ili potrgane mreže, konopi, bove i drugi plastični elementi tijekom rada se troše, raspadaju ili gube te postaju dio morskog otpada. 

- Kada se izgubljena oprema ne evidentira i ne ukloni, ona nastavlja ugrožavati morski ekosustav, poput mreža koje nazivamo 'ghost nets', poručuje Čakušić.

Najveći dio otpada povezan je s koćarskim ribolovom jer se teška oprema povlači po dnu te se lako oštećuje ili gubi, pri čemu nastaju plastični fragmenti koji godinama ostaju u okolišu. Neadekvatno gospodarenje otpadom i lako lomljivi materijali, poput stiropornih kutija za ribu, dodatno pogoršavaju problem.

- Često čujemo od ribara da se i najbanalniji predmeti, poput stiropornih kašeta, zbog svog sastava jednostavno raspadnu i završe u moru, navodi Čakušić.

U sklopu FishNoWaste provodi se i sustavni monitoring pasivno izvađenog otpada. Jednom mjesečno, u ribarskoj luci Tribunj, analiziraju se nasumično odabrane vreće otpada kako bi se utvrdila njegova količina i vrsta. Znanstveni monitoring ključan je za razumijevanje problema i odabir budućih rješenja, ističu iz Sunca.

Kominikacija i edukacija

Pilot-implementacija modela zajedničkog gospodarenja otpadom u odabranim lukama trebala bi pokazati kako uključivanje ribara povećava učinkovitost prikupljanja, razvrstavanja i predaje otpada.

Čakušić naglašava da komunikacija i edukacija imaju važnu ulogu. Ribari su prvi u kontaktu s onečišćenjem mora i njihovo iskustvo neprocjenjivo je za pronalazak rješenja.

Inovacije također igraju važnu ulogu - od kvalitetnijih polimernih materijala koji se mogu reciklirati do uporabe opreme koja traje dulje i lakše se obrađuje. Primjeri dobre prakse pokazuju da zemlje koje su uvele modele poput 'Fishing for Litter' postižu znatno smanjenje otpada. No tehnologija nije dovoljna bez edukacije.

- Ako ribar zna da će njegova oprema biti pravilno zbrinuta i reciklirana, veća je vjerojatnost da je neće baciti ili ostaviti u moru, objašnjava Čakušić.

Kružni pristup

Kružni pristup u ribarstvu može se primijeniti svakodnevno - od krpanja mreža i korištenja višekratnih kašeta do izbjegavanja jednokratnih proizvoda na brodu. Kako bi se javnost dodatno senzibilizirala, Udruga Sunce provodi informativnu kampanju u kojoj sudjeluju i sami ribari.

- Želimo približiti njihov život i pokazati koliko su izloženi problemu otpada u moru, kaže.

Edukacijski programi namijenjeni ribarima, školama i lokalnim zajednicama usmjereni su na načela kružnog gospodarstva, pravilno gospodarenje otpadom i razumijevanje posljedica morskog otpada na ekosustav, zdravlje i gospodarstvo.

Važno je, poručuju iz Udruge Sunce, mladima pokazati kako odgovorno ponašanje može dugoročno mijenjati stanje u okolišu.

Kao ključan rezultat projekta očekuje se unapređenje sustava gospodarenja ribolovnim otpadom u Hrvatskoj i Italiji, razvoj zajedničkih strategija te povećanje količina otpada koje se prikuplja, sortira i reciklira.

Dugoročni učinak mjerit će se putem nastavka suradnje s ribarskim sektorom, ministarstvima i stručnjacima, kao i praćenjem podataka o količinama otpada koje završavaju, ili napokon prestaju završavati, u Jadranskom moru.