Jakovčević : POS dobar, ali diže cijenu nekretnina

Prema istraživanjima lani na državnoj razini cijena nekretnina je rasla od 6 do 8 posto, ove godine se očekuje nastavak trenda, ali u manjem postotku.

Cijena nekretnina lani je na državnoj razini rasla od 6 do 8 posto, pokazala su istraživanja. Prema riječima Bore Vujovića iz Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri HGK, postoje izdvojeni slučajevi u nekim županijama - u splitsko-dalmatinskoj i zagrebačkoj cijene su bile više čak i do 20 posto, pogotovo kada je riječ o novogradnji.

Za vrijeme krize dogodio se zastoj u građevinskoj industriji, a danas su kupci gladni kvalitetnih dobrih stanova i spremni su ih platiti.

- Različita je situacija u zemlji - imamo Zagreb i obalu s jedne strane i ostatak Hrvatske s druge. Kada govorimo o Zagrebu, cijene stanovima rastu dok kućama, poslovnim prostorima i većini zemljišta i dalje stagniraju. Promet kuća je jako mali, a u zadnjem tromjesečju se počelo nešto događati i na tržištu kuća jer su nekima cijene stanova postale previsoke, kazao je Vujović.

Najskuplje nekretnine su u Dubrovniku, slijede Split pa Zagreb.

Ove godine se očekuje nastavak trenda rasta cijena, ali u manjem postotku. Drago Jakovčević upozorava da se izjave o cijeni nekretnina trebaju davati vrlo oprezno, jer kada stručnjaci kažu da će cijene rasti, to hrani potražnju i diže dalje cijene, što vodi ka nekretninskom balonu, "a svaki balon koji se napuše - na kraju i pukne".

- Cijene još nisu na razini 2008. U ono vrijeme recesije građevinski sektor je prvi ušao u recesiju i zadnji izašao. Kada građevinski sektor raste, on vuče za sobom i druge industrije - namještaja, čelika, cementa itd. Tako da rast treba poticati - objasnio je Jakovčević.

- U ovom trenutku kupci su oprezniji, kamate su niske. Kupci se ne zadužuju 'po sto posto' kako je bilo prije samo par godina, 50 posto kupuju kreditom, 50 gotovinom, kazao je Vujović i naglasio da kupci moraju biti strpljivi kako bi našli ono što traže. Trebali bi, kaže, napraviti i kompromis - ili platiti skupo cijenu ili kupiti jeftinije, ali da ne zadovolje ono što su željeli i tražili.

Štromar najavio promjene u stambenoj politici, natječaji za subvencionirane stambene kredite u rujnu

POS diže cijene nekretninama

Komentirali su i subvencioniranje stambenih kredita, koje se odnosi na osobe mlađe od 45 godina, a koje u svojem vlasništvu nemaju stan ili kuću.

Jakovčević podržava tu vladinu mjeru. To je dokaz, kaže, da je Vlada socijalno osjetljiva. Riječ je o dobrom projektu ali on, kaže, podiže cijene.

- U tom procesu se uključuju banke jer se radi o subvencioniranim kamatama, odnosno kreditima. Godine 2015. stambeni krediti su prosječno bili oko 6 posto, krajem 2018. oko 4 posto, što je pad za 35 posto.  No tih 35 posto povoljnije kreditiranje je anulirano s višom cijenom - objasnio je Jakovčević.

Boro Vujović smatra da je najveći nedostatak mjere poticaja za mlade to što postoji određeni budžet za koji se ne zna koliko će brzo biti potrošen.

- Sada je najavljeno da će biti u 9. mjesecu, to dovodi do situacije da se sada na tržištu događa pad, aktivira se oko medijske kampanje kada je mjera aktualna. Na tržištu je velika potražnja, ponuda je mala i to dovodi do rasta cijena. Iako POS-a nakon kampanje nema, cijene ostaju visoke. Vidjet ćemo kakva će biti statistika prometa za 2018., u Zagrebu je bilo vidljivo da je promet 2016./2017. pao 30 posto. Dogodio se rast cijena a pao je promet - rekao je.

Vujović i Jakovčević su se složili da su subvencije trebale biti ruralno, ne urbano raspoređene. Trebale su se davati zanimanjima koji bi trebali ostati u zemlji ili u određenim županijama kako bi se poticala kupnja - primjerice u Slavoniji. Pitanje je, kažu, je li u Zagrebu uopće subvencija bila neophodna, daju se subvencije ljudima koji su možda i kreditno sposobni pa im ona i nije tako neophodna, komentiraju.

Cijene nekretnina u zemlji previsoke za Hrvate

Jakovčević je pohvalio smanjenje poreza na promet nekretnina koji je sada 3 posto. To je, kaže, jako dobra mjera jer krajnjim kupcima je to smanjenje za 25 posto. No osvrnuo se na drugi problem:

- Treba obratiti pozornost na to koliko si možemo stambenog prostora priuštiti za jednu neto prosječnu godišnju plaću. U Hrvatskoj se ti pokazatelji kreću između 20 i 30 posto. Što je pokazatelj veći, to je niža priuštivost. U Hrvatskoj je ta priuštivost jako niska. Zaključak je da su cijene nekretnina previsoke - ako morate raditi 30 godina, ako vam je priuštivost jednog stana 30 posto, to znači 3m2 godišnje ili 60 m2 20 godina, što je jako dugo vrijeme - naglasio je.

- Treba spomenuti i da je zainteresiranost stranaca za kupnju nekretnine sve veća  - 20 posto kupaca nisu iz Hrvatske. Zainteresirani su za obalu, kupuju "second home" (drugi dom) - prošle godine je bilo skoro 2000 kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke. Dubrovnik ima kupce iz cijelog svijeta. Dakle, na tržište utječu puno i vanjski faktori - dodao je Vujović.