Jandroković: Imamo 77 zastupnika, a moguće i 79

Točno za tjedan dana, nakon dvomjesečne ljetne stanke, počinje jesensko zasjedanje Sabora. Zbog obnove zgrade na Trgu svetog Marka, saborski zastupnici privremeno će zasjedati u prostorijama Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" na zagrebačkom Črnomercu. 

Zgrada Hrvatskog sabora na novoj lokaciji, u prostoru Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" na Črnomercu, bit će 100 posto spremna za novu sjednicu koja počinje za tjedan dana, 18. rujna, izvijestio je u srijedu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

- Ovo je veliki zahvat, u svega dva mjeseca stvorili smo novu zgradu Hrvatskog sabora, tako da sve ono što eventualno neće u startu biti na najvišoj razini ćemo mijenjati i prilagođavati, rekao je Jandroković nakon sjednice Predsjedništva Sabora zahvalivši svima koji su sudjelovali i pomogli u preseljenju.

Dodao je da je još ostalo nešto manjih radova i oni će se obavljati iduća tri tjedna, vikendom te ponedjeljkom i utorkom.

Hrvatski sabor je s oko 22 tisuće četvornih metara, koliko je imao na Trgu sv. Marka, preselio u novi prostor od 7 tisuća kvadrata, što je gotovo trostruko manje.

U središnjoj zgradi je plenarna dvorana koja ima 160 mjesta, pri čemu je raspored malo drugačiji, tu su i četiri dvorane za sjednice saborskih odbora, te prostorije šest najvećih klubova zastupnika, HDZ-a, SDP-a, Mosta, DP-a , Možemo! i Kluba nacionalnih manjina. Preostali manji klubovi prostore su dobili u susjednoj žutoj zgradi gdje su i uredi predsjednika odbora.

U obje zgrade je ukupno 67 prostorija.

U žutoj zgradi bilo je nekih nepredviđenih građevinskih izazova koji su se pojavili tijekom obnavljanja i problema s vodom, no i to će se riješiti za 10-ak dana, rekao je Jandroković.

Iako ima manji broj dvorana, predsjednik Sabora Jandroković ne očekuje veće probleme kod uobičajenih točaka dnevnog reda, možda tek kod rasprave o rebalansu proračuna kada zasjeda puno saborskih odbora.

Podsjetio je kako su se odlučili za rješenje na Črnomercu, u prostoru Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman", umjesto za komercijalni najam prostora, čine se u državnom proračunu uštedjelo oko 7,5 milijuna eura kroz tri godine.

Za prilagodbu zgrade na Hrvatskom vojnom učilištu potrošeno je za sada oko 800 tisuća eura, a procjenjuje se da će troškovi ukupno dosegnuti nešto više od milijun eura, dodao je.

Obnova zgrade Hrvatskog sabora na Trgu sv. Mraka trajat će tri godine, a radovi počinju za mjesec do mjesec i pol dana. Vrijednost posla je više od 70 milijuna eura.

- Nadam se da ćemo dobiti zgradu koja će stvarno moći onda 100 godina biti Hrvatski sabor, istaknuo je Jandroković.

Jandroković: Većina nije ugrožena, imamo 77 zastupnika, a moguće i 79

Predsjednik Sabora naglasio je da parlamentarna većina unatoč raskolu unutar Domovinskog pokreta, ni na koji način nije ugrožena, te da vladajući imaju sigurnih 77, a u budućnosti i mogućih 79 zastupnika.

- Trenutno je sigurnih 77, ali slušao sam i gospodina (Marija) Radića koji je rekao da će i njegova politička opcija podržati Vladu, dakle moguće je da će biti i 79 članova. Većina ni na koji način nije upitna, poručio je Jandroković vezano za broj zastupnika vladajuće većine nakon što su Klub Domovinskog pokreta napustili Igor Peternel i Krešimir Čabaj.

Mario Radić, kojeg su njih dvojica slijedili u izlasku iz DP-a, najavljuje osnivanje nove stranke, pa treba vidjeti, kaže Jandroković, hoće li Peternel i Čabaj u Saboru ostati uz Vladu i većinu.

- Radi se o situaciji koja je izvan onoga što smo imali, razgovarat će se i tražiti rješenja koja će biti prihvatljiva i vladajućoj većini, HDZ-u i Radiću i suradnicima koji žele biti dio većine", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora.

Podsjetio je da je i prethodni mandat Vlada odradila s većinom od 76 i 77 zastupnika.

- Puno važnije od samog broja je da se partneri odnose korektno jedni prema drugima, da imamo međusobno razumijevanje i suglasje oko politika koje Vlada provodi, a mi u Saboru donosimo, dodao je Jandroković. 

Jandroković o Kolakušiću: Dao je ostavku i ne može biti saborski zastupnik

Još jedna izvanredna situacija bi se mogla dogoditi u Saboru nakon što je zastupnik stranke Pravo i Pravda (PiP), Dražan Dizdar, najavio moguć odlazak - ostavku ili zamrzavanje saborskog mandata. On je ušao kao zamjena Mislavu Kolakušiću, koji je, pak, ranije dao ostavku u Saboru kako ne bi izgubio status zastupnika u Europskom parlamentu. No, na europskim izborima Kolakušić nije potvrdio još jedan mandat u Bruxellesu. Prema medijskim napisima, Kolakušić bi se sada želio vratiti u Sabor, ali Jandroković ističe da prema Poslovniku ne može u saborske klupe jer je dao ostavku. 

- Kolakušić je dao ostavku, Dizdar je došao na njegovo mjesto. Ostavka je neopoziv čin, on će se obratiti nadležnom tijelu Hrvatskog sabora koji će mu odgovoriti. Ja mogu načelno reći da kada se podnese ostavka, po onome što piše u Poslovniku, saborski zastupnik više nije saborski zastupnik, rekao je predsjednik Sabora upitan može li Kolakušić unatoč ostavci tražiti vraćanje i aktiviranje svog mandata. 

Na pitanje može li u slučaju da Dizdar stavi svoj mandat u mirovanje, na njegovo mjesto ući netko s liste Domovinskog pokreta, s obzirom na to da je PiP s njima išao na parlamentarne izbore, Jandroković je kazao da to treba vidjeti s pravnim stručnjacima i da će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dati svoj stav. 

- Ovakva se situacija nije dogodila u modernoj povijesti. Zastupnika može u Saboru biti od 120 do 160 i sad s jednim manje (sa 151 na 150) ne bi bila dovedena u pitanje ustavnost, ali je pitanje, koliko sam shvatio, da netko s te liste može ući u Sabor. Ostavimo to Odboru", pojasnio je Jandroković. 

S obzirom na to da je većina od 76 zastupnika i u slučaju da je u Saboru 151 zastupnik ili da je 150 zastupnika, nema bitnih razlika što se tiče funkcioniranja vladajuće većine, napomenuo je.

O poreznoj reformi: Želja da mlade obitelji mogu kupiti prvu nekretninu

Jandroković se osvrnuo i na najavljenu poreznu reformu i uvođenje poreza na nekretnine. 

- Čini mi se da smo izgubili glavni smisao, a to je da cijela priča kreće od ideje da se smanji cijena kvadrata za prodaju i najam. Nama je želja da mlade obitelji mogu kupiti prvu nekretninu. Ovo je jedan od načina da se stavi u funkciju navodno 600.000 stambenih jedinica koje nisu u uporabi. Da bi Vlada to potakla, želi porezom na nekretnine potaknuti vlasnike da ih stave u najam ili na prodaju. To je smisao, a ne napuniti državni proračun na račun građana, poručio je predsjednik Sabora.