Jandroković na sjednici Predsjedništva Sabora i o promjenama Poslovnika

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da je Predsjedništvo Sabora u ponedjeljak razgovaralo i o promjenama saborskog Poslovnika, pri kraju su konzultacije unutar vladajuće većine o prijedlogu novog Poslovnika, a nakon toga će se obaviti i šire konzultacije s oporbom.

Nakon sjednice Predsjedništva Hrvatskog sabora Jandroković je najavio da će 9. saborska sjednica početi 15. siječnja 2026. te će trajati do 27. ožujka. Radit će se po uobičajenoj dinamici od tri tjedna, nakon toga će biti tjedan dana pauze za rad na terenu, pa onda opet tri tjedna zasjedanja.

Naveo je da na dnevnom redu imaju 99 točaka pri čemu je velik dio njih prenesen s prošle sjednice Sabora. 

- U najavi već imaju 16 novih točaka koje su već poslane u saborsku proceduru, a u dnevni red će biti uvrštene i sve one koje dođu do početka zasjedanja, rekao je.

- Očekujem da će se novi saborski Poslovnik prihvatiti na idućoj sjednici Hrvatskog sabora, dodao je Jandroković.

Izvijestio je da su na sjednici Predsjedništva Hrvatskog sabora razgovarali i o promjenama saborskog Poslovnika kazavši da su pri kraju konzultacije unutar vladajuće većine o prijedlogu novog Poslovnika.

- Nakon toga obavit će se i šire konzultacije s predstavnicima oporbe kako bi se došlo do dokumenta koji će biti što je moguće šire prihvaćen te Sabor radio dinamičnije, efikasnije te bio atraktivniji građanima koji prate njegov rad, istaknuo je.

Jandroković je, na novinarski upit, rekao da bi izmjenama Poslovnika išli u skraćivanje rasprava te bi se tako uime klubova govorilo po 10 minuta a pojedinačno pet minuta. Također, redefinirat će i povredu Poslovnika, možebitno povećati broj replika te onemogućili repliciranje unutar klubova i sl.

Rekao je i kako ima prijedloga da se modernizira aktualno prijepodne, ali još traju konzultacije oko toga.

Na pitanje kada će raditi po novom saborskom Poslovniku odgovorio je kako očekuje da će ga usvojiti na idućoj saborskoj sjednici.

'Božićni Ustav' odbacio komunističko nasljeđe i temelj je za sve odluke o hrvatskoj samostalnosti

Podsjetio je kako je na današnji dan prije 35 godina, 22. prosinca 1990., donesen prvi Ustav Republike Hrvatske, tzv. "Božićni Ustav" koji je bio temelj za sve buduće odluke koje su se ticale hrvatske samostalnosti, neovisnosti i hrvatske demokracije.

- On je bio iznimno bitan jer je bio pravni temelj za sve buduće odluke koje su se ticale hrvatske samostalnosti, hrvatske neovisnosti i hrvatske demokracije, istaknuo je Jandroković nakon sjednice Predsjedništva Hrvatskog sabora.

Rekao je da su na sjednici iskazali poštovanje prema svima onima koji su sudjelovali u donošenju tog Ustava - od predsjednika Franje Tuđmana pa do zastupnika tadašnjeg saziva Hrvatskog sabora.

Podsjetio je da je nakon donošenja "Božićnog Ustava", 22. prosinca 1990., uslijedio referendum o hrvatskoj samostalnosti te odluke iz lipnja i listopada 1991. vezane uz hrvatsku samostalnost, suverenost i neovisnost.

Naglasio je i da "Božićni Ustav" i nakon 35 godina od njegova donošenja, "odolijeva vremenu" iako je bilo pet promjena - 1997,. 2000. 2001. 2010. i 2014.

- Onaj temelj koji je zadan 1990. i danas važi, poručio je. Naglasio je i da je taj Ustav bio prekretnički u odnosu na ono što se događalo do 1990.

"Bivša Jugoslavija je bila nedemokratska i totalitarna država"

 Bivša Jugoslavija je bila nedemokratska, totalitarna država gdje nisu postojale temeljne slobode, gdje nije bilo višestranačja i demokracije i gdje se moglo stradati zbog iznošenja vlastitog političkog stava, kazao je.

Podsjetio je kako u bivšoj Jugoslaviji nije bilo slobode medija ni slobode poduzetničkog udruživanja.

Jandroković je istaknuo kako je "Božićni Ustav" odbacio komunističko naslijeđe i Hrvatsku definirao kao demokratsku državu, s višestranačkim poretkom, vladavinom prava te zaštitom ljudskih i manjinskih prava.