Javna rasprava o Centru za gospodarenje otpadom - niz primjedbi na Studiju

U sklopu javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš za zagrebački Centar za gospodarenje otpadom održano je javno izlaganje uoči kojega je nekoliko ekoloških udruga i građanskih inicijativa iznijelo niz kritika na Studiju. 

Za tjedan dana završava javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš vezano za izgradnju zagrebačkog Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Danas su na izlaganju o Studiji svi zainteresirani mogli uživo iznijeti svoje primjedbe i prijedloge. Dio građanskih inicijativa i udruga protivi se gradnji centra u Resniku.

Navode da dokument umanjuje ili potpuno zanemaruje ključne rizike, od ugrožavanja poljoprivrednih površina do pitanja sigurnosti hrane, vode i zraka. 

Gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da je studija utjecaja na okoliš od CGO-a napravljena u suradnji s renomiranim tvrtkama koje su radile centre za gospodarenje otpada moderne generacije.

Dodao je da se po istoj tehnologiji radi i CGO u Zagrebu. 

- Inzistiramo na najnovijim standardima zaštite okoliša u cijeloj Europskoj uniji jer želimo taj projekt financirati iz Europske investicijske banke, koja je banka Europske unije, koja će financirati samo projekte koji rabe najmoderniju tehnologiju koja ima minimalan ili nikakav utjecaj na zaštitu okoliša. To je glavno jamstvo i zato smatram da je takav zahvat prihvatljiv. S druge strane, evo, dobili smo i mišljenje da je prihvatljiv za Ekološku mrežu, tako da u tom smislu idemo dalje s centrom. Znate da tu nema nikakve alternative, to je jedina lokacija u gradu Zagrebu, naglasio je Tomašević.

Mnogi upozoravaju na potencijalne rizike

Niz je propusta u Studiji o utjecaju na okoliš planiranog Centra za gospodarenje otpadom - poručuju Resničani okupljeni u zajedničku inicijativu. Na dan izlaganja Studije, u suradnji s nezavisnim stručnjacima, upozoravaju na mnoge potencijalne rizike.

- Ona nije napisana kako bi štitila ljude i okoliš, ona je napisana, čini se, samo da bi se projekt što prije progurao dalje. Ono što vidimo u ovom trenutku jest da se projekt planira ni 50 metara dalje od oranica, a da poljoprivreda nije tretirana studijom kao zasebna cjelina. Vidimo iz studije i da će se proizvoditi više od 115 tisuća tona goriva iz otpada godišnje i da nemamo konačno rješenje za to gorivo, ispričala je Maris Špero, predsjednica Građanske inicijative "Maksimir za Zagreb".

- U ovom planu Centra za gospodarenje otpadom mi stvaramo smeće koje opet vadimo iz smeća, onda ga vlažimo, pa ga sušimo i onda ga idemo spaljivati. Radimo veću štetu od početne, od bezopasnog otpada koji je iz kućanstva mi stvaramo opasan otpad, što je opet nedopustivo, objasnio je Tomislav Čolakić, osnivač zajedničke građanske inicijative "Zajedno za održiv Zagreb".

Nakon rasprave Povjerenstvo će obraditi sve primjedbe i prijedloge te odlučiti je li potrebno izmijeniti Studiju.

- Nakon toga, u skladu sa svim preporukama i Studijom naravno, izrađuje se idejni projekt koji onda ide dalje u postupak izdavanja lokacijske dozvole za koju očekujemo da ćemo je ipak dobiti do kraja godine, zaključila je Ana Pavičić Kaselj, pročelnica zagrebačkoga Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

Dok Grad ne odustaje, ne odustaju ni građanske inicijative. Kažu, poduzet će sve raspoložive mjere da spriječe izgradnju.

Građani nisu dobili odgovore na tražena pitanja

Prvo su predstavnici Grada i ljudi koji su radili na ovoj Studiji predstavili kratko samu Studiju u jednoj prezentaciji, a onda je počela i rasprava u kojoj je stotinjak građana moglo postavljati pitanja.

- Mi smo još u žaru te diskusije i moramo sa žaljenjem reći da nismo dobili odgovore na tražena pitanja, rekla je Branka Genzić Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik.

- Ovo je pokušaj izrađivača i naručitelja da se obrani projekt i izgradnja centra za gospodarenje otpadom, ne sagledavajući objektivno sve probleme, sva ona čišćenja, sve štetne emisije, svu prašinu, buku, svu obradu materijala koji će ondje nastati i koji će se koncentrirati u količini od 400 tisuća tona na vrlo malom prostoru godišnje, koji će producirati 120 tisuća tona goriva iz otpada, koji će uz to koncentrirati dovoženje otpada iz Zagrebačke županije, koje ne rješava ni pitanje odlagališta otpada, objasnila je Genzić Horvat.

Građani su stoga vrlo uznemireni. I dalje nisu uspjeli prikazati ni uvjeriti građane da je to najbolje rješenje.

 

- Ova Studija je dugogodišnji nastavak iste priče, već dokazano štetne, odnosi se na iste izrađivače na lokacijama Rišćina i Kaštijun. Mi smo studije proučavali kao i sve prije te pratimo stanje, međutim, studija je frizirana tako da daje odgovore da se obrani štetni projekt od struke koja već dugo sudjeluje i nije se pomaknula još iz 2005. i prije, a pogotovo nema u vidu odredbe cirkularne ekonomije i svega onoga što Europa od nas zahtijeva, istaknula je Genzić Horvat.

Centar za gospodarenje otpadom, kaže, ne vodi računa o prioritetima, on je samo koncentriran na pomiješani otpad i na obrade golemih količina s dalekosežnim posljedicama, ne samo za Resnik za koji će to biti genocid. Nema u vidu utjecaj na klimatske pojave i promjene. Genzić Horvat zaključuje kako ne sagledava nijednu sastavnicu zaštite okoliša, a osobito ne zdravlje, ne samo Resničana, nego svih građana Zagreba i šire.