Jurčević prozvao ministricu kulture, premijera nazvao "domaćim veleizdajnikom"

Zastupnik Josip Jurčević (NZ, Most) začuđujućim je u utorak ocijenio što Ministarstvo kulture nije odobrilo ni jedan projekt koji je na natječaj prijavila Družba braće hrvatskog zmaja, vezano uz proslavu 1.000 obljetnice hrvatskog kraljevstva, pa se obrušio na ministricu i premijera.

Ministarstvo kulture nije odobrilo ni jedan od sedam projekta što je začuđujuće, no nije ako pogledamo koje je to Ministarstvo kulture i tko je gospođa 'ministarka' Obuljen, rekao je zastupnik u utorak, u saborskom govoru na slobodnu temu.

Ministricu je prozvao kako se "i prije nego je postala 'ministarka' istakla time da je potpisala da su knjige dokumenata Slobodana Praljka šund, a što je bio dodatni razlog za progon haaške mreže.

Prozvao ju je da je "kad je bila 'ministarka', imala ključnu ulogu u zloglasnom filmu '15 minuta masakra u Dvoru' koji najteže kompromitira hrvatsku državu i vojsku.

- Na taj način možemo se pitati što se događa u Hrvatskoj, a na tragu onog da su izdajice u devetom krugu Danteova pakla, rekao je Jurčević, referirajući se na istup Ivice Kukavice (DP) koji je, odbacujući prozivke da je DP izdao svoje birače, naveo da su "izdajice najgore od najgorih i da je za njih predviđen 9. krug Danteovog pakla.

- Kad se radi o identitetskim izdajama, onda su to veleizdajnici, onda možete misliti u kojem su oni krugu pakla kojeg ni Dante nije predvidio, izjavio je zastupnik, dodajući kako je "ta 'ministarka' suho zlato našeg domaćeg veleizdajnika i neprosvijećenog apsolutiste Andreja Plenkovića.

Predsjedavajući akademik Željko Reiner (HDZ) zamolio ga je da ne rabi izraz veleizdajnik, tumačeći kako je to najveća optužba koja se za nekoga može reći, no Jurčević je ustrajao da je legitimno koristiti taj pojam. Identitet je najveća vrijednost neke zajednice, pa je onoga tko ga izdaje, opravdano koristi, rekao je zastupnik.

Zastupnicama Orešković i Puljak nedostaju vlastite kvalitetne politike

- Onaj tko je dobar u traženju opravdanja, rijetko je dobar u bilo čemu drugome, uzvratila je Danica Baričević (HDZ) na prošlotjedne optužbe Dalije Orešković (DOSIP) da premijer ruši antikorupcijske i nezavisne institucije, a da je to izjednačeno s rušenjem države, te tvrdnju Marijane Puljak (Centar) da ljudi ne žele biti na listama za lokalne izbore jer se boje inspekcija.

U nedostatku vlastitih kvalitetnih politika, tim su zastupnicama uvijek i samo krivi HDZ i premijer, izjavila je Baričević i dodala kako su njihove rasprave, osobito Orešković, često na granici govora mržnje, uz redovito vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika većine.

- Građani od nas očekuje pristojne, konstruktivne rasprave, a ne populističke vike i šamaranje uvredama, štoviše, takvi istupi puni su osobnog jala, ustvrdila je.

Zastupnici Puljak je poručila da se zapita koji je stvarni razlog zašto se ljudi boje biti na listama.

- Ne vjerujem da se boje inspekcija, jer bi to značilo da im savjest nije čista. Možda je razlog jer ne žele da ih se dovodi u vezu sa, kako ih nazivaju u Splitu, OPG-om Puljak, a taj naziv nije bez utemeljenja, izjavila je.

Navela je pritom kako su upravo Puljkovi u Splitu pokazali kako je njihova navodna borba protiv korupcije jedino djelotvorna samo kad su u pitanju drugi. A kad se njih u Splitu zatekne u nepotizmu, sukobu interesa, koruptivnim pokušajima, opet i ponovno kriv je HDZ, kazala je Baričević.

Ministar Fuchs generira kaos u obrazovnom sustavu

Anka Mrak Taritaš (Glas) prozvala je Ministarstvo obrazovanja i Vladu da se "ovih dana baš ozbiljno trude da iz odgojno-obrazovnog sustava rastjeraju sve koji u njemu rade".

- Prvo ministar odbija razgovarati sa sindikatima u obrazovanju i ne želi im platiti dane u štrajku, (...), a onda im i premijer Plenković, naš Luj XIV, govori da su materijalisti i sve im se vrti oko novca, izjavila je i dodala da o uspješnosti njihove pregovaračke taktike govori to što učitelji i profesori upravo kreću u višednevni drugi krug štrajka.

Istovremeno, u vrtićima nedostaje preko sedam tisuća odgojitelja, a štrajk su ovih dana najavili i oni. Nadležni ministar Fuchs, pritom, nedostatak odgajatelja planira rješavati prekvalifikacijom učitelja razredne nastave, kojih također nedostaje u sustavu, rekla je zastupnica.

Ministra Fuchsa prozvala je kako "sad već konstantno" generira kaos u obrazovnom sustavu, a danak njegove nesposobnosti plaćaju djeca i roditelji, kao i svi djelatnici u sustavu.

Jeckov: Trećina nezaposlenih nije zainteresirana za prijavu HZZ-u

Saborska zastupnica Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) problematizirala je svrhu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) navodeći podatak kako trećina nezaposlenih nije zainteresirana za prijavu Zavodu jer smatra da im ne može pomoći pri zapošljavanju.

- Zašto više od trećine nema želju i volju javljanja HZZ-u? Proizlazi da veći dio anketiranih smatra da je njihovo javljanje izgubilo smisao jer im HZZ nije pomogao u krajnjem cilju - pronalasku radnog mjesta, kazala je Jeckov u slobodnom govoru.

Pozvala se pritom na anketu o prijavama na HZZ prema kojoj 32 posto nezaposlenih ispitanika nije bilo zainteresirano za prijavu.

- Ako je Zavod zakazao na tom najvažnijem segmentu bojim se kako brojke ne odražavaju stvarno stanje na tržištu rada, a navodi i na pitanje jesu li oni postali sami sebi svrha, dodala je.

Prema statističkim podacima u četvrtom tromjesečju prošle godine bilo je 29.000 zaposlenih više u odnosu na isto razdoblje godinu prije, a broj nezaposlenih pao za 17.000, navela je zastupnica upitavši je li se klima u poslovnom svijetu toliko poboljšala ili je u pitanju administrativna metoda odnosno brisanje pojedinaca iz evidencije HZZ-a.

Hodžić: Bošnjaci podzastupljeni u državnim institucijama

Armin Hodžić (Klub zastupnika nacionalnih manjina) upozorio je na podzastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama i tijelima javne i lokalne uprave.

Bošnjaci čine drugu najbrojniju manjinsku zajednicu u Hrvatskoj koja broji 25.000 pripadnika prema posljednjem popisu stanovništva, a unatoč brojčanoj zastupljenosti suočeni su s ozbiljnim problemom podzastupljenosti u ključnim državnim institucijama, kazao je.

- Bošnjaci čine 0,62 posto populacije, ali u tijelima državne uprave i uredima Vlade zaposleno je svega 0,16 posto od ukupnog broja zaposlenih. Nestvarno zvuči podatak da je od 2009. do 2021. zaposleno svega 11 Bošnjaka, istaknuo je Hodžić i pozvao na poduzimanje konkretnih koraka.

To podrazumijeva povećanje broja obrazovnih profesionalnih prilika za pripadnike manjina, jačanje zakonodavnih mehanizama za ravnopravnu zastupljenost u institucijama i stvaranje uvjeta za političku aktivaciju i angažman Bošnjaka, naveo je.

Peršurić: Omogućiti pravo na njegu bolesnih roditelja

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) ukazao je na nepostojanje zakonske mogućnosti uzimanja bolovanja za njegu bolesnih roditelja. Unatoč tome što Ustav propisuje da su djeca dužna brinuti o starim i nemoćnim roditeljima, naši zakoni ne omogućavaju ostvarivanje prava na bolovanja u tu svrhu.

Trenutačno jedina opcija koju zakon nudi je neplaćeni dopust u trajanju od 5 radnih dana godišnje za pružanje skrbi članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu, rekao je. Paus stoga poziva na zakonske izmjene kako bi se omogućilo pravo na bolovanje za njegu bolesnih roditelja. Na zakonske izmjene pozvala je i Ivana Marković (Klub SDP-a), ali Zakona o otocima kako bi se na otoke privukao medicinski kadar.

Otočani se suočavaju s ogromnim problemima što se tiče primarne zdravstvene zaštite, nedostatka doktora i hitnog medicinskog prijevoza, kazala je i najavila da će predložiti izmjene Zakona o otocima kako bi se osigurali dodaci na plaću medicinskom kadru za rad na otoku i beneficirani radni staž.

Darko Klasić (Klub HSLS i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) u slobodnom govoru pozvao je građane da se odazivaju na nacionalne zdravstvene preventivne preglede ističući kako su Hrvati ispod prosjeka EU po duljini života. Hrvati danas prosječno žive 78,6 godina, a u EU 81,4 godine, kazao je.