18:36 / 21.10.2018.

Autor: S.F./I.H./HRT

Jesmo li s 18 premladi da izaberemo zanimanje?

-

-

Foto: - / -

Dok neki znaju od malena što žele raditi u životu, mnogi se traže pa mijenjaju fakultete i studijske programe. Rješenje nudi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.
Sve češće se postavlja pitanje jesu li mladi spremni s 18 godina izabrati fakultet, a time i zanimanje za budućnost. I dok neki znaju od malena što žele raditi u životu, mnogi se traže pa mijenjaju fakultete i studijske programe. Rješenje nudi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.

Stjepan Ćurčić
, koji uskoro završava Građevinski fakultet, odlučio je upisati i Ekonomski. Kaže, jednostavno nije siguran u svoju prvu odluku. O tome s koliko godina izabrati zanimanje, razgovaraju i u Hrvatskom studentskom zboru.

"Smatramo da je definitivno prerano da djeca s 18 godina odlučuju o svojim budućim zanimanjima, bilo bi puno bolje da je to čine s 21 godinom, kada su već formirane osobe i kada je lakše odlučiti o tome", kazao je.

Dodaje, postoji još jedan prijedlog: "Jedna je opcija 10-godišnje osnovno obrazovanje pa da učenici malo stariji biraju struku, zanimanje, gimnaziju."

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak navodi da je promjena studijskih programa svjetski fenomen, kada se student prvi put susreće sa stvarnošću programa koji je izabrao. "Ovisi od osobe do osobe, imamo i sustave kao što je njemački gdje se i puno ranije opredjeljuju i ulaze u određene pravce studiranja. Ali s 18 godina neki jesu zreli za odluku, ali većina ipak nije", rekla je.

U Švedskoj, primjerice, nerijetko uzimaju slobodnu godinu nakon srednje škole, koja im uvelike pomaže da shvate i razmisle što žele studirati. Kod nas pak u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje vide rješenje.

"Nacionalni centar može pomoći je to da se češće provode nacionalni ispiti i tako će to njima biti informacija da mogu prepoznati jesu li za humanističko ili prirodoslovno područje", izjavila je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

I dodaje - ti bi se testovi trebali provoditi kontinuirano, oni se ne ocjenjuju, već su učenicima i roditeljima samo povratna informacija. Upravo će u studenome u 215 škola koje su se odazvale, u trećim razredima, provesti jedno takvo testiranje - iz hrvatskog jezika.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!