Jesmo li spremni za reformu od jeseni u svim školama?

Kako je prošla prva godina eksperimentalne provedbe reforme školstva, može li se to nazivati eksperimentom, jesmo li spremni za reformu od jeseni u svim školama, jesu li spremni učitelji i profesori i hoće li napokon biti adekvatno plaćeni, hoće li državna matura pratiti promjene...?

Uz ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak u posebnoj emisiji HRT-a o školstvu urednice i voditeljice Sunčice Findak sudjelovali su profesori, učitelji, učenici i ravnatelji.

Na početku emisije bilo je sjećanje na dvije poginule djevojčice Ive i Renate, učenice Osnovne škole Dalj.

Na pitanje što ministarstvo poduzima da traume i stres za ostale učenike budu što manji, ministrica Divjak rekla je kako je ovaj gubitak nenadoknadiv, no jednako tako je važno da onima koji su u školi i roditeljima također se pruži, osim iskrene sućuti, i psihološka pomoć.

- Krizni tim ministarstva znanosti i obrazovanja je već nekoliko dana u školi i razgovara s učenicima, učiteljima, roditeljima, zaposlenicima kako bi se kroz ovaj teški period tugovanja lakše prošlo. To je ono što mi u ovom trenutku možemo učiniti, rekla je Divjak.

Gosti emisije uz ministricu Divjak bili su i ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, pedagog u Obrtničkoj školi u Koprivnici Tomislav Trstenjak, maturant V. zagrebačke gimnazije Matija Turčić, učiteljica u Školi za život Osnovne škole Lučac Ines Ivanovski i profesorica njemačkog jezika Srednje škole Vrbovec Ivana Valjak Ilić.

Škola za život - hoće li ona to uistinu biti

Ministrica Divjak rekla je da reforma izaziva veliki interes u javnosti.  Objasnila je kako se proces ocjenjivanja drugačije postavlja.

- Ocjenjuje se ono što je stavljeno u ishode učenja, kriterijski se postavljaju stvari. Poseban je naglasak na formativno ocjenjivanje - učeniku se daju kvalitete i pravovremene informacije. Svrha je potaknuti na novo učenje i da se učeniku da točna povratna informacija kako i što učiti, da mu se u tome pomogne, a manje na samu brojčanu ocjenu koja je na kraju izvedena.Kod nas je preveliki naglasak na brojčanu ocjenu, rekla je Divjak. Ivanovski je o ocjenjivanju rekla - preživjeli smo ovu godinu.

- Sama školska godina zvala se eksperimentalna i time smo se bavili kroz školsku godinu. Pojam eksperimenta nas je navodio da istražujemo i plašili smo se ishoda. Sad smo, kad govorimo o vrednovanju, cjelokupno formativno vrednovanje, to se najviše prati, ocjene su manje važne, a one se doimaju bitne jer daju neki prosjek i tu tražimo način da doskočimo svemu i roditeljima objasnimo na koji se način vrednuje zašto je zaključna ocjena takva,da nije nužno prosjek ocjena.

Na pitanje jesu li učitelji spremni za frontalnu reformu Ivanovski je rekla kako misli da nisu. 

- Najiskrenije mislim da se učitelji osjećaju nespremni, a hoće li biti spremni to će oni sami osjetiti. To je više subjektivni osjećaj. Bitna su nam djeca, to je jedan sklizak teren. Cjelokupna reforma je dugotrajan proces, ovo je tek prva godina, mislim da je to proces i da se učitelji ne mogu osjećati spremnima, rekla je Ivanovski.

Maturant Matija govorio je o provođenju Škole za život.

- Razgovarao sam s učenicima. Njima se takav sustav svidio, vole raditi s tabletima. Sviđa im se što je nastava fokusirana na to da i oni traže informacije, a ne da samo slušaju što profesori govore. Naš obrazovni sustav je izvrstan, gradivo je zanimljivo i korisno. Imao sam sreću da sam imao dobre profesore, ali često čujem primjedbe na količinu gradiva i iz toga iščitavam da profesori moraju imati slobodu u nastavi, autonomiju. Imam osjećaj iz toga štosu mi rekli da ih kurikul gura da moraju neke stvari raditi, iz nekih predmeta smo jedva stigli sve napraviti. U našem sustavu vidim tri velika problema - ogroman broj izostanaka, lani 30 milijuna izostanaka, prosječni srednjoškolac stotinu sati. To po meni upućuje na nezanimljivost nastave.Drugi problem je nasilje u školi, ne samo među učenicima nego i profesori maltretiraju učenike, ali i učenici maltretiraju profesore. Treća stvar je štrebanje - ne smijemo gledati na učenike kao na robote za učenje i za pisanje testova, rekao je Matija.

Trstenjak je rekao da stručna služba postoji u svakoj školi. Što se tiče nasilja, nedavno smo imali studiju u kojoj se kaže da 10% srednjoškolaca ima problema s mentalnim zdravljem. To su problemi koji se mogu rješavati odmah, a ne za 10-15 godina. Takvi su i problemi o izostancima - što smo poduzeli, upitao je Trstenjak.

Divjak je o izostancima rekla da ne postoji samo jedan uzrok.

- Reformskim procesima moramo utjecati na uzroke jer su izostanci posljedica. Matija je to lijepo analizirao - slažem se da su važni zanimljivost nastave, podrška učenicima u školi i istraživačka nastava koja utječe da je učenicima zanimljivo, da se izbjegava štrebanje a da se dobro uči i da se usvajaju vještine koje im trebaju u 21. stoljeću. To je sada ono što mi reformom mijenjamo. Korak po korak ćemo ići prema tome. Bitna je i autonomije profesora, može se više pažnje posvetiti pažnje nekim naprednijim učenicima ili učenicima s teškoćama, rekla je Divjak.

Katavić je rekla kako Centar provodi evaluaciju škole za život.

- Naš je cilj jedinstveni veliki iskorak u obrazovanju jer smo napravili instrument koji će pratiti domete učeničkih postignuća.

Ilić je rekla kako sustav treba mijenjati promišljeno i temeljito.

- Ima dobrih strana i prednosti. S druge strane u eksperimentalni ciklus se provodi stihijski i neplanski i nedostaju ključne informacije. Nisu rješenje neke stvari koji se mogu riješiti potezom pera - slučajevi nasilja, zanemarivanja školskih obveza. Reforma mora sadržavati vrednovanje na kraju osnovne škole, neki vid male mature i onda bi se bitno smanjio pritisak na učitelje zbog ocjena. Možda bi se riješilo problem distribucije učenika prema srednjim školama. Neka velika pitanja ova velika reforma nažalost ne rješava. Ne osjećamo se spremnima - jedna eksperimentalna godina je puno premalo da bismo se kvalitetno pripremili, rekla je Valjak Ilić.