Jesu li djeca i mladi manje otporni ili je svijet zahtjevniji?

Današnja djeca i mladi odrastaju pod pritiskom školskih očekivanja, društvenih mreža i stalnog uspoređivanja s drugima. Istraživanja o njihovom mentalnom zdravlju upozoravaju na ozbiljne teškoće. 

Natko Gereš, specijalist psihijatrije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, smatra da je pritisak na djecu i mlade danas veći, pogotovo u školi.

- Ne znamo jesu li manje otporna, ali više znaju tražiti pomoć. Potrebno je osigurati sustav u kojem takvu pomoć mogu dobiti, rekao je Gereš u emisiji Otvoreno.

Bolnički podaci pokazuju sve veće opterećenje odjela za mentalno zdravlje djece i mladih. 

- Pred krajem izrade je Akcijski plan za mentalno zdravlje u zajednici kojim je, između ostalog, predviđeno kroz sljedeće tri godine 120 psiholoških savjetovalište diljem Hrvatske, ekipiranje 30 psihijatrijskih timova na razini domova zdravlja i osnaživanje postojećih timova u županijskim zavodima za javno zdravstvo da se smanji pritisak na bolnice i da imamo stepeničast put prema specijaliziranoj zaštiti, pojasnio je Gereš.

Naglasio je kako je najveći problem manjak psihijatara specijaliziranih za dječju i adolescentnu psihijatriju.

- Trebat će strateško planiranje i usmjerenje da se taj manjak smanji. Mislim da je projekcija da nedostaje oko 400 psihologa na razini Hrvatske, rekao je Gereš.

- Psihijatrija u svijetu dobiva zaokret, briga o mentalnom zdravlju miče se iz bolnice prema zajednici i pojedincu, pomoć se ne traži već sustav traži pojedince i gleda na koji način ga može osnažiti, rekao je Gereš.

Morana Makovec, mag. socijalnog rada, dječji i adolescentni integrativni psihoterapeut u edukaciji, smatra da je dobro da se puno govori o mentalnom zdravlju.

- Postaje problem što neka djeca, ovisno o dobi, nisu emocionalno pismena i ne mogu izraziti emocije koje im se događaju. Drugo, ne žele opterećivati roditelje i odrasle. Negdje su naučili da malo trpe jer je drugima ionako već teško. A tu je možda i strah od reakcije, možda se boje da ta reakcija ne bude prejaka, da se učitelj ili roditelj previše zabrinu, kazala je Makovac.

- Adolescencija je posebna kategorija kada se javlja potreba za autonomijom. Tu treba naglasiti da svako zatvaranje vrata nije crvena zastavica da postoje poteškoće, nego nešto što je razvojno uvjetovano, pojasnila je.

Kad je u pitanju mentalno zdravlje mladih, smatra Makovac, ne treba tražiti tko je kriv, već osigurati načine zajedničke pomoći.

- Mentalno zdravlje nije odgovornost samo jedne osobe. Na njega utječu temperament, karakter, obiteljska dinamika, uvjeti odrastanja, traume koje dijete doživi...

Ivana Vidušin, komunikacijska stručnjakinja, konferencija "Brain Labyrinth", rekla je kako su istraživanja pokazala da su učitelji voljni sudjelovati u nastavi kako bi pomogli djeci koliko god mogu, posebno djeci koja imaju poteškoće s mentalnim zdravlje. Istovremeno, ti isti učitelji i nastavnici se boje jer ne znaju imaju li dovoljno znanja i alata kojima bi mogli pružiti adekvatnu pomoć.

- Potrebno nam je što više stručnjaka, osim u zdravstvu, puno bi pridonijeli i u sustavu školstva, rekla je.

- Želimo da dijete u obrazovnom sustavu bude sigurno. Ako ti ljudi nemaju resurse i alate kojima mogu odgajati djecu, onda imamo izazove na terenu i na tome treba raditi kako bi ta djeca bila sigurnija, rekla je Vidušin.

Naglasila je kako nije zagovornik toga da mala djeca, koja još nemaju formirana mišljenja, posežu za umjetnom inteligencijom.

- Roditelji ni sami ne znaju što je najbolje za njihovo dijete, da se igra s vršnjacima, da se fokusira na školu i učenje ili da mu dozvoli da bude "gamer"...Roditelji pred sobom imaju izazovan period i moraju dobro odvagnuti u kojem pravcu i kako s kojim djetetom, rekla je Vidušin.

Makovac je rekla kako su prijašnje generacije imale više vremena i odmaka za manje uspoređivanja i manje vršnjačkog kontakta, što je za posljedicu imalo dosadu, koja može jako dobro utjecati na razvoj kreativnosti kod djece.

- Danas, što se tiče društvenih mreža, sve je stvar balansa, ne mislim da je nužno sve loše. Znam da je pojedinoj djeci to jedini prozor u svijet. Svakako treba educirati kako sigurno koristiti društvene mreže, upozorila je.

Gereš je kazao kako je digitalno okruženje realnost u kojoj današnji mladi žive. 

- Važno je pružiti strukturu u kojoj su oni zaštićeni, rekao je.

Makovac primjećuje kako mladi, pogotovo onih između 16 i 18 godine, "idu u detoks od digitalnih sadržaja".

- I oni sami postaju osviješteni o potencijalnim štetnostima, počinju sami reagirati i sebe regulirati, što je dobro, ustvrdila je.

Vidušin podržava zabranu korištenja društvenih mreža za djecu i mlade.

- Svaka kontrola provedenog vremena na društvenim mrežama je dobra, u svemu treba imati balans. Nije dobro ako dijete počne formirati mišljenje uz pomoć društvenih mreža i AI alata, djeca stvaraju određene komplekse gledajući sofisticirano savršene vršnjake.

Emisiju Otvoreno pogledajte u nastavku: