07:33 / 19.11.2018.

Autor: I.H./HRT

Jokić: Hrvatski sustav obrazovanja je sve samo ne uređen

-

-

Foto: - / -

''Ako hrvatska škola zaostaje u nekim aspektima onoga što nazivamo kurikulumom, u vrednovanju zaostaje sigurno 50 godina za suvremenim svijetom'', kazao je Jokić.
O ocjenjivanju, ocjenama i njihovu nezaključivanju na polugodištu u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorili su Boris Jokić s Institut za društvena istraživanja, Milan Matijević, umirovljeni prof. Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, te Sanja Glibo, pedagoginja u sisačkoj srednjoj školi.


- Ipak bez zaključivanja ocjena na polugodištu
- Već ove godine ponovno se zaključuju ocjene na polugodištu 

''Posljednjih 20-ak godina ocjene postaju sve važnije i postaju središte škole'', kaže Jokić. Smatra da to nije dobro jer škola nije tu samo radi ocjenjivanja i procjenjivanja, prije svega je tu da se razviju neke osobine, da se steknu neka znanja, vještine i stavovi. "Nažalost, hrvatsko obrazovnje danas je toliko fokusirano na ocjenu da bismo to mogli usporediti s epidemijom. Roditelji, učenici, djeca i nastavnici toliko su fokusirani na samu ocjenu da se postavlja pitanje, što je hrvatsko obrazovanje i je li ono tu zbog ocjene ili da netko nešto nauči'', dodaje.

Učenici zbog ocjena imaju zdravstvenih problema, roditelji ih kažnjavaju, pucaju prijateljstva. Matijević kaže kako možemo reći da su tomu pridonijele sve politike obrazovanja do sada, ali nije problem samo u politikama, u politici se krije pitanje kako i za što koristimo ocjene. ''Greška u korištenju ocjena je glavni problem'', dodaje. Kao primjer je naveo opći uspjeh koji se računa na dvije decimale, što je statistički i logički besmisleno, smatra. Kaže da se treba pitati što se događa u školi, razredu, što će učenik raditi s tom ocjenom poslije.

Pritisak na profesore je veći na kraju školske godine. Glibo kaže da tada svi pomalo kucaju na vrata. Ako postoji prostora da se učeniku pomogne, treba voditi računa da svi oni imaju neku svoju životnu priču i različite obiteljske situacije te treba voditi računa da se pomogne djetetu da što uspješnije završi razred. ''Uvijek je dobro da suradnja između roditelja, nastavnika i škole bude pravovremena, da postoji tijekom cijele godine kako bi se eventualni problemi uočili na vrijeme'', rekla je.

Jokić je rekao da je hrvatski sustav obrazovanja sve samo ne uređen, osobito nije uređen u području vrednovanja i ocjenjivanja. ''Ako hrvatska škola zaostaje u nekim aspektima onoga što nazivamo kurikulumom, u vrednovanju zaostaje sigurno 50 godina za suvremenim svijetom. Sve ovo ne upućuje samo na problem nezaključivanja ili zaključivanja ocjena na polugodištu, već toga što ocjenjivanje, vrednovanje i praćenje znači u hrvatskoj školi. Naime, ako se vrednuje samo ono što je naučeno i ako je to brojčana ocjena u jednom trenutku, onda od toga nemate previše koristi u današnjem svijetu. Zapravo bi vrednovanje trebalo biti takvo da se vrednuje kao učenje i da se vrednuje za učenje, da ta povratna informacija bude česta, takva da je usmjerena na ono što učenici dobro rade, a što ne. Hrvatski sustav odgoja i obrazovanja to nema, a ako nemate kontrolne točke u kojima dajete povratnu informaciju roditeljima i učenicima u čemu su dobri, a u čemu nisu, što ispraviti, a što ne, onda ne činite dobro. Sve odluke u hrvatskom sustavu obrazovanja donose se bez ikakve znanstvene osnove'', rekao je Jokić.

Matijević kaže da nastavnici imaju preporuke da ne zaključuju ocjene računanjem statističkog prosjeka. Kaže da je na fakultetu lakše jer kada student dođe na ispit, pokaže svoje znanje posljednji dan i to se upiše. Glibo kaže da je nezaključivanje ocjena dovelo do toga da se učenici opuste jer imaju dovoljno vremena do kraja školske godine da se nešto ispravi.

Hrvatska je bila na putu da promijeni sustav vrednovanja i ocjenjivanja i to u sklopu cjelovite kurikularne reforme, kaže Jokić, ali se odustalo od toga. ''To se neće dogoditi jer sve važne elemente te reforme trenutačno ministarstvo pod vodstvom Blaženke Divjak je odbacilo, a jedan od njih je i okvir za vrednovanje i ocjenjivanje. Trebalo je biti da se u svim predmetima djeca prate kontinuirano, da se kombiniraju vanjski i unutarnji oblici vrednovanja. Trebalo je i odmaknuti pritisak roditelja na ocjene i dati realnu situaciju. Ne treba dati samo broj ili ocjenu nego i reći u čemu je neki učenik dobar, a u čemu ne i što treba učiniti da se to ispravi'', kazao je.

Matijević smatra da ne trebamo izmišljati, već otići u neku državu koja to dobro radi, poput Finske.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!