Jonjić za Dnevnik: Gdje je pogriješila AstraZeneca

Ovaj tjedan počelo je cijepljenje AstraZenecinim cjepivom, neke zemlje Europske Unije za sada njime ne cijepe starije od 65 godina. Virusni imunolog Stipan Jonjić u Dnevniku HTV-a savjetovao je građanima kako nema razloga da se ne cijepe.

- To je vektorsko cjepivo, ubačen mu je gen za S protein SarsCoV-2 virusa, virusa koji izaziva Covid-19, kao i kod drugih cjepiva koja su kod nas na tržištu. Sva su ta cjepiva su utemeljena na antigenu ili genu S proteina SarsCoV-2 virusa. Pitanje je zašto nije sve isto. Imunološki gledano sve bi trebalo isto i vjerojatno principijelno je isto. Nisam osobno vidio ni jedan razuman znanstveno utemeljeni razlog koji bi ukazivao na drastične razlike između genetičkih cjepiva i ovih vektorskih cjepiva, rekao je Jonjić.

Kompanija napravila greške, ali EMA nije rekla da cjepivo nije dobro

Objasnio je da se problem pojavio kad je kompanija nespretno napravila nekoliko grešaka.

- Ključna greška je bila kad su pogriješili u dozi pa su dio populacije cijepili s pola doze u odnosu na prvi. Onda su pokušali napraviti neki kompromis i to nije zgodno za regulatorne agencije koje to ne vole. Druga greška koju su napravili je da nisu u svoju kliničku studiju uključili dovoljno ljudi starijih od 55 godina. Regulatorna agencija EMA nije rekla da cjepivo nije dobro i da ne treba ljude cijepiti. EMA je rekla da treba cijepiti ljude iznad 18 godina, ali su dali do znanja da u populaciji iznad 55 godina nema dokaza o učinkovitosti cjepiva. Na temelju te činjenice neke EU zemlje su rekle da ne preporučuju. Objektivno, oni nisu ništa rekli protiv cjepiva i ne stoji teza nekih naših kolega da cjepivo nije učinkovito u starijoj populaciji, rekao je Jonjić.

Stariji ljudi će malo slabije reagirati i na druga cjepiva, dodao je.

Jonjić: Cijepiti se i AstraZeneciniom cjepivom

- Zdravorazumski i imunološki, moje je mišljenje, imajući u vidu situaciju opasnosti dolaska novih sojeva virusa, da AstraZenecino cjepivo treba koristiti za cijepljenje ljudi, rekao je.

Na pitanje kada bismo mogli dostići procijepljenost od 70 do 80%, koliko nam je potrebno za kolektivni imunitet, s obzirom na probleme u isporuci cjepiva rekao je da ne smijemo bojkotirati cjepivo koje nam dolazi puno bolje nego se izvorno mislilo.

- Trebamo iskoristiti maksimalno sva cjepiva koja se nude. Do ljeta će vjerojatno doći i neka druga cjepiva. Cjepiva će biti, moramo raditi da se sad procijepimo. Sad je vrijeme da uđemo u proljeće bez nekakvog novog vala i da zaštitimo pučanstvo, rekao je Jonjić.

AstraZenecino cjepivo i afrički soj

Jonjić je govorio i o informaciji da AstraZenecino cjepivo ne štiti od afričkog soja koronavirusa.

- To je samo djelomično točno. To cjepivo, a moguće i druga cjepiva i to se još ne zna, štite slabije kad govorimo o sposobnosti virusa da inficira ljude i da dođe u respiratorni trakt i inficira stanice, ali ništa ne govori o bolesti. Vjerujem da cjepivo i sva druga cjepiva štite od najgoreg oblika bolesti, uključujući i smrt, a to je najvažniji dio cjepiva, smatra Jonjić.

- Koga briga ako budemo inficirani ako se ne razbolimo, ili se razbolimo i imamo blagi oblik bolesti. Žučno zagovaram logiku da treba iskoristiti cjepivo. Nije točno da nam ne treba to cjepivo. A može se dogoditi da se za godinu dana utvrdi kako AstraZenecino ima neke druge dobre osobine, primjerice duljina trajanja memorijske imunosti, rekao je Jonjić.

Epidemiološka situacija i mjere

Osvrnuo se i na povoljnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

- Mjere djeluju i to jako dobro. Jako sam sklon popuštanju mjera ali polako, vrlo, vrlo pažljivo, vrlo ograničeno. Ne treba nam novi val u ožujku ili travnju. Moramo sada procijepiti sve što možemo i onda s kombinacijom mjera i procjepljivanja sigurnije ući u ljeto. Ako uspijemo iskontrolirati virus uz pomoć mjera i cjepiva onda ćemo svi biti u boljoj situaciji, čak i financijski, rekao je Jonjić.

Na kraju je još jednom naglasio kako smatra da se mjere sukcesivno smanjuju i da se ne ide u naglo, riskantno i potpuno otvaranje.