20:31 / 11.09.2018.

Autor: HRT

Još samo sporadični slučajevi bolesti zapadnoga Nila

-

-

Foto: - / -

u Temi dana gostovali su epidemiologinja Goranka Petrović iz HZJZ i pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Roman Kristić iz Osijeka.
Komarci ne samo što znaju biti nesnosno naporni, mogu biti i opasni. Mogu prenositi virus zapadnoga Nila, koji kod čovjeka izaziva i vrlo teške bolesti. Najviše je zaraženih u Osječko-baranjskoj županiji. Jedna je osoba preminula - laboratorijski je do sada bolest potvrđena u 40 slučajeva. Da bi se smanjio rizik od pojave infekcije - upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo - potrebno je aktivno uključivanje svih članova zajednice, od građana do institucija.

"Ove godine bilježimo nešto veći broj oboljelih nego porteklih godinja. Od 2012 do 2017. imali smo 38 ukupno oboljelih, a samo ove godine imamo 39 potvrđenih slučajeva. Ta brojka reflektira epidemiološku situaciju u susjedstvu -  u ovoj sezoni prijavljeno je preko 1100 oboljelih na širem području Europe", kazala je u Temi dana epidemiologinja Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.  Dodala je kako imamo 20 prijava s područja Slavonije i 9 s područja Zagreba. "Ima sporadičnih slučajeva i u drugim županijama pa je bitno da građani provode higijenske mjere zaštite od komaraca. Točan broj se ne zna, jer u 80 posto slučajeva bolest prolazi bez simptoma", kazala je.

Osvrnula se i na najteže slučajeve bolesti - pet osoba koje se u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" bore za život. "U tim slučajevima radi se o neuro-invazivnom obliku bolesti - najtežem obliku za koji je smrtnost oko 10 posto. Virus napada središnji živčani sustav i bolesnici imaju encefalitis ili akutnu mlohavu klijenut. U tom slučaju dolazi do paralize respiratorne muskulature i poremećaja vitalnih centara. Takvi se bolesnici moraju stavljati na respirator", kazala je. Asimptomatske infekcije, naglasila je - "izazivaju i drugi virusi, jer se radi o složenoj interakciji virusa i imunološkog sustava. Kod bolesnika s bolesti bubrega, hipertenzijom, dijabetesom i sl. puno su veći izgledi za razvoj neuro-invazivnog oblika bolesti".

Kako se uključio Grad Osijek odgovorio je pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Roman Kristić. Naveo je kako od 42 jedinice lokalne samouprave samo njih 5 radi nešto na području dezinsekcije. U Osijeku su sa 4 milijuna kuna krenuli u ovu sezonu tako da su prvi tretmani krenuli već početkom travnja. Tretirano je više od 22 tisuće hektara sa zemlje i iz zraka. Pritom se i izlazilo iz administrativnih granica grada Osijeka. Uz to, dodao je Kristić - u Osijeku educiraju stanovnike kako bi spriječili zadržavanje vode u vrtovima i ispravno koristili repelente.

Na važnost provođenja preventivnih mjera upozorila je i Goranka Petrović. Kazala je kako su u tom procesu ključne - ptice. "One su pravi rezervoar virusa i u svojoj krvi nose veliku koncentraciju tog virusa. Kad komarac ubode pticu - virus prenosi dalje. A ljudi, koji mogu nositi malu koncentraciju su "slijepi završetak za daljnje širenje". Prognozirajući daljnji tijek zaraze kazala je kako se očekuje još "nešto sporadičnih slučajeva jer se radi o sezonskoj bolesti koja završava krajem listopada". Također je kazala kako cjepiva za konje ima, ali za ljude nema. "Postoje neke naznake, ali se radi o eksperimentalnoj fazi", dodala je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!