07:41 / 14.10.2020.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/IMS/HRT

Jutro nakon noćnog dežurstva na hitnoj

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

O noćnom dežurstvu je govorila doktorica Davorka Muškardin, specijalistica hitne medicine s dugogodišnjim iskustvom rada u hitnoj službi te 26-godišnjim radnim stažem.
U Dobro jutro, Hrvatska nakon noćnog dežurstva javila se doktorica Davorka Muškardin, specijalistica hitne medicine s dugogodišnjim iskustvom rada u hitnoj službi te 26-godišnjim radnim stažem.

-
Noć je bila uobičajeno naporna, svaka noć je naporna, ali nekih posebnih intervencija nije bilo, rekla je u uvodnom dijelu.

Ona radi i na terenu i na prijamnoj jedinici. Pojasnila je da liječnici koji imaju više staža, rade na prijamnoj jedinici jer za taj rad treba imati posebno položen tečaj. Objasnila je što u njezinu poslu znači mirna, a što stresna noć.

- Tijekom 12-satnog rada jedna ekipa ima 10-13 intervencija, a to je sasvim dovoljno za fizički stres jer je riječ o poslu na terenu (...), a s druge strane je i psihički stres, rekla je.

Muškardin je rekla da imaju 4 ekipe koje smjenski rade, radi se u 12-satnim smjenama, a rade jedan dan 8-20, zatim su 24 sata slobodni, nakon čega rade noćnu smjenu 20-8 i nakon toga su 48 sati slobodni.

- Tijekom jednog mjeseca imamo 14 do 16 12-satnih smjena, ovisno o mjesecu, dodala je.

Nisu uvijek iste ekipe jer je teško izvedivo, ali nastoji se složiti raspored, dodaje, da rade isti ljudi.

- Neke intervencije je jednostavnije obaviti u timu u kojem znate tko kako reagira i tko kako radi, rekla je Muškardin.

Naglasila je kako svi idu na sve intervencije, ne postoje intervencije na koje netko ide, a netko ne. Kada sumnjaju da bi moglo doći do fizičkog napada na ekipu hitne, pozivaju policiju.

Na pitanje koliko koronavirus ometa rad, rekla je da postoje pravila, ali posao im se promijenio, počevši od same prijamne jedinice gdje se pozivi trijažiraju i tada se pokušava ustanoviti ima li pacijent kojega trebaju obići neki simptom vezano za koronavirus. Inače, zaštitna oprema je povećana, obavezne su maske, rukavice, pregače, viziri.

- U slučajevima kada postoji veliki rizik, obzirom na pacijentove simptome, da bi mogao biti pozitivan na koronu, onda oblačimo posebna odijela, dodala je.

Objasnila je da se nakon intervencije kod visokorizičnog pacijenta ekipa vraća u stanicu u Heinzelovu, a oprema i vozilo se dezinficiraju, što traje oko 40 minuta, a cijelo to vrijeme tim je nedostupan.

- Ova situacija s koronom je produžila neke intervencije i to nam stvara veću gužvu, dodala je.

Govorila je o problemima prijavno-dojavne jedinice.

- Tamo se primaju pozivi, na njih odgovara medicinsko osoblje i ti pozivi se moraju obraditi, odnosno trijažirati. To znači da se određuje stupanj hitnosti i oblik intervencija koja će se poslati na teren, rekla je.

Naglasila je kako im je jako važan stupanj hitnosti, apelira na pozivatelje da odgovaraju na sva pitanja jer oni tek tada dobiju odgovore na temelju kojih mogu postaviti stupanj hitnosti.
-

-

Foto: - / PIXSELL

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!