Kad studeni nema, bolesti kolo vode

Kako stvari stoje, "bablje ljeto" neće tako skoro posustati. Očekivane studeni u studenom nema. Laganu odjeću još ne treba spremati jer trebat će nam.

Zagreb je danas bio siv, ali topao. Zdravlje pojedinih prolaznika narušeno. Djelatnici hitne pomoći pripravni, stanje uobičajeno - uslijed topline prevladavaju srčani bolesnici i psihijatrijski pacijenti. 

Umor, glavobolje, kostobolje i promjene rapoloženja možemo pripisati vremenu. No, uz picigin, kupanje i šetnje, u Splitu se lakše diše. Prihvaćali ili ne, toplo vrijeme i dalje ne odlazi iz Hrvatske.

Zbog iznadprosječnih temperatura štedimo na grijanju, a meteoropatima ovo vrijeme itekako izaziva glavobolju, vrtoglavicu, nemoć. I biljke su zbunjene, ponajprije voćke. Lažni signali iz prirode potiču ih na ponovni, prerani cvat.

Kako ovo vrijeme utječe na živi svijet, u Temi dana govorili su biometeorologinja iz Državnog hidrometeorološkog zavoda magistra znanosti Lidija Srnec te profesor doktor Milan Mesić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

U emisiju se prvo uživo uključila iz Dubrovnika, koji se ujutro probudio s temperaturom od 20°C, dežurna liječnica na Hitnom prijemu dubrovačke opće bolnice, doktorica Andrea Putica.

U zadnje vrijeme bilježimo blagi porast kroničnih pacijenata, što kardioloških, što pulmoloških,  s pogoršanjem svoje kronične slike. Također lagano počinju i viroze, iako taj pravi val tek očekujemo, posebno ako ovo toplo vrijeme još potraje, rekla je Putica.

Najviše apeliram na kronične bolesnike da se drže svoje terapije, da se obilno hidriraju, ali i na sve zdrave ljude da djeluju preventivno, dodala je.

● Vremenska prognoza, 5.11.2018.

Biljni svijet isto tako regira na vemenske prilike koje su neobičajene za ovaj dio godine. Postoje razlike u tipu poljoprivrednih kultura od uzgoja voćaka, povraćarstvo, ratarstvo. Problemi su brojni i specifični za svaku od tih djelatnosti u poljoprivredi, rekao je Mesić.

Ne trebamo se nešto jako čuditi jer postoje znanstvena istraživanja koja pokazuju da temperature imaju trend porasta. Svi znamo da postoji globalno zatopljenje i upravo su istraživanja pokazala da u takvoj situaciji možemo očekivati češće ekstreme i da će oni biti jače izraženi.  Listopad je bio dosta topliji, neki preliminarni rezultati pokazuju kako je to u Zagrebu bilo čak preko 3°C više od 30-godišnjeg prosjeka (1961.-1990.), a na Jadranu 2,2°C, rekla je Srnec.