Kada počinje uklanjanje opasnog otpada iz Gospića?

Za uklanjanje i zbrinjavanje 4.500 rasutog otpada u Gospiću iskazan je interes gospodarskih subjekata u žurnom pregovaračkom postupku javne nabave, a pokrenut je i pregovarački postupak uklanjanja i zbrinjavanja zakopanog otpada vrijedan 36 milijuna eura.

Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekao je kako stotinjak vreća iz silosa u PPK Velebit nije odvezeno.

- Kada su se počele uklanjati uvidjeli smo da postoje određene frakture i rupe u konstrukciji gdje je ugrožena statička stabilnost objekta, odnosno nije bilo moguće na strojni način vaditi otpad kao što smo to radili do sada. Zato smo naručili ekspertizu koja nam pronašla način kako da taj otpad vadimo. On će biti malo drugačiji od ovoga, ali neće zaustaviti proces. Već u ponedjeljak imamo operativne sastanke s našim cementarama gdje ćemo dogovoriti daljnji tijek odvoženja tih vreća, pojasnio je.

- Neki način će se to vaditi ručno, s ručnim viljuškarom, koji će se onda odvoziti na platformu i utovarivati na kamion, dodao je.

U Gospiću je oko 4.500 tona opasnog rasutog otpada. Trenutno se radi na evaluaciji pristiglih ponuda.

- Očekujemo krajem ovoga tjedna ili sljedećeg tjedna da ćemo imati odabranog ponuditelja. Procijenjena vrijednost nabave je  otprilike 7,5 milijuna eura. Rok završetka radova je 12 mjeseci, i nadamo se da će to biti prije gotovo, kazao je Budiša dodajući da je predviđeno da se taj otpad vozi u energane izvan Hrvatske, odnosno u Europsku uniju.

Otpad koji je iza tvornice, kako je predviđeno planom sanacije, je prekriven.

- Sprječavamo da se oborine procjeđuju kroz sam otpad, da dođe do eventualnog prodora daljnjeg onečišćenja u plitke slojeve podzemlja. Raspisali smo javnu nabavu, pregovarački postupak, otvaranje je 24. studenog, procijenjena vrijednost nabave je 36 milijuna eura, i uputili smo pozive na 22 gospodarska subjekta, što hrvatska, što inozemna, rekao je Budiša. Dodao je kako se radi o heterogenom otpadu zbog čega je sanacija kompleksnija.

Naglasio je kako su zbog toga predviđena dva načina sanacije - prvi je da se sve odveze s lokacije i zbrine u nekom od postrojenja izvan Hrvatske, druga metoda je da se na samoj lokaciji odvoji opasni otpad od neopasnog.

Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša i prirode (SDP), kazao je kako se gotovo ništa nije pokrenulo. Istaknuo je kako ne postoji program sanacije.

- Nije provedena studija utjecaja na okoliš, nije izdana građevinska dozvola, treba netko provoditi nadzor, i kad se završi sanacija određeni broj gdina kako bismo znali da je sanacija provedena stručno, rekao je Zmajlović.

Istaknuo je kako se govori o odlaganju otpada izvan Hrvatske iako to po zakonu nije moguće.

- Političari si mogu takve izjave priuštiti, jer ne moraju biti stručni, ali to predstavlja sramotu, rekao je.

Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije (HDZ), rekla je kako Zmajlović ne govori istinu dodavši da Ministarstvo provodi sanaciju po članku 112 Zakona o gospodarenju otpadom koji govori da Fond može preuzeti sanaciju onečišćenih lokacija.

- U Ministarstvu i Fondu postoji niz stručnih osoba koje mogu i trebaju raditi ovaj posao jer ih zato plaćaju porezni obveznici. Provodimo sanaciju četiri crne točke, planiramo dvije, rekla je.

- Davali ste svi skupa sve od sebe da ne započnemo sanacije, da nam padnu javne nabave i da se povećaju cijene. Ministarstvo i Fond neće raditi sanacijske programe u kojem samo jedan može dobiti posao. Dobro je i legitimno za razvoj tržišta, zaštitu interesa hrvatskih poreznih obveznika i brzinu sanacije da tražimo putem stručnih upita od svih koji to mogu obaviti. Imat ćemo veći interes i nižu cijenu, odgovorila je Zmajloviću.

Ministrica je otkrila što se događa s tvornicom litija u Gospiću.

- Tu je nadležnost tijela koje je izdalo dozvolu, to je nadležni upravni odjel grada Gospića. Imali smo sastanke na tu temu. Postoje ozbiljni razlozi za preispitvanje dozvole, no tijelo koje je donijelo dozvolu može je i oduzeti, rekla je Vučković.

Dodala je da Ministarstvo zahtijeva da se napravi studija utjecaja na okoliš. Pojasnila je kako ovo nije prvi slučaj da se studija radi naknadno.

- Ne mogu komentirati kako će završiti, takve situacije nisu dobre i treba ih izbjegavati.

Emisiju "Otvoreno" pogledajte u nastavku: