Bolest ospica širi se Europom. Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je o više od 30 tisuća slučajeva lani, a godinu prije bilo ih je manje od tisuću. U našoj zemlji situacija je zasad povoljna, slučajeva zaraze gotovo da i nema. No opasnost ipak postoji zbog preniske procijepljenosti stanovništva, što dokazuju dvije pojave većeg broja zaraženih u proteklih desetak godina.
Ospice liječnici najčešće spominju kao jednu od gotovo zaboravljenih bolesti koje nam prijete zbog otpora prema cijepljenju, uz epidemiju hripavca koja još traje. O trenutačnoj situaciji, liječenju i prevenciji ospica i drugih zaraznih bolesti govorio je prim. dr. med. Bernard Kaić voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Kaić ističe da ospice, poput mnogih drugih zaraznih bolesti, imaju ciklički uzorak s periodičnim porastima broja oboljelih, a trenutno se nalazimo u godini s evidentnim povećanjem slučajeva.
- Ospice kao i brojne druge zarazne bolesti se ciklički kreću. Svakih nekoliko godina bude povećan broj. Ovo je očito godina s povećanim brojem oboljelih. Povećan broj u Europi je prvenstveno na račun velike epidemije u Rumunjskoj. Postoji rizik da se prenese nama i da mi doživimo epidemiju ospica, rekao je.
Kaić naglašava da bolest nije daleko od nas i da će prije ili kasnije ponovno ući u zemlju. Prošle godine su zabilježena tri uvezena slučaja ospica, pri čemu su djeca oboljela nakon što su se zarazila izvan Hrvatske. Kaić ističe da su migranti bili nositelji zaraze, no srećom, nije došlo do daljnjeg širenja bolesti jer su došli u kontakt s osobama koje su već preboljele ospice.
- Bolest je blizu nas i kad-tad će ponovno ući. Prošle godine smo imali tri uvezena slučaja, što znači, djeca su se zarazila vani, došla u Hrvatsku i oboljela. To su bili migranti. Isto tako je bio u siječnju jedan slučaj ospica, ali na sreću nije bilo kod prijenosa dalje, jer su očito došle u kontakt s osobama koje su prokužene. Ali, ako se nastavi unosi, prije ili kasnije će netko tko je zaražen doći u kontakt s osjetljivima, kazao je.
Unatoč pozitivnim ishodima u prošlim slučajevima, Kaić upozorava u da su rizici i dalje prisutni. Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje unosa ospica, postoji realna prijetnja da zaražena osoba dođe u kontakt s osjetljivima, što bi moglo rezultirati ozbiljnim posljedicama.
“Povećan broj u Europi je prvenstveno na račun velike epidemije u Rumunjskoj.”
Bernard Kaić
Od 2016. godine zabilježeno preko 250 slučajeva
Kaić je podsjetio kako je bolest 2016. godine ušla u romsku populaciju, ali i dodao da je i u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku već zabilježeno više slučajeva proteklih godina.
- Bolest je ušla među necijepljene, a ovih 206 oboljelih 2016. godine je bio slučaj kad je bolest ušla u romsku populaciju, a 2018. i 2019. je bilo oboljelih u Zagrebu i Splitu, a imali smo prije toga i u Dubrovniku prilično veliku epidemiju, rekao je.
Kaić, naglašava ozbiljnost ospica i ističe da, iako su komplikacije rijetke, mogu biti izuzetno ozbiljne. Prema njegovim riječima, neshvatljivo je preuzeti i ostaviti dijete izloženo riziku od komplikacija koje mogu proizaći iz ove zarazne bolesti.
- Ospice mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije, iako su rijetke. Ipak, taj mali rizik od komplikacija je nešto što mi je apsolutno neshvatljivo da netko želi preuzeti i ostaviti dijete izloženo tom potencijalno ozbiljnom riziku, upozorio je.
- Jedna od ozbiljnih komplikacija koja se može javiti je upala mozga, koja se pojavljuje kod jednog na tisuću oboljelih. Još češće, ospice mogu uzrokovati upalu pluća, što dodatno naglašava ozbiljnost ove bolesti. No, najalarmantnija komplikacija koja se javlja kod jednog na deset tisuća oboljelih je bolest koja može dovesti do smrti djeteta nekoliko godina nakon što preboli virus, slična bjesnoći, koja ima 100 posto smrtnosti. Djeca koja razviju ovu komplikaciju žive u mukama samo jednu do tri godine, dodao je.
“Jedna od ozbiljnih komplikacija koja se može javiti je upala mozga, koja se pojavljuje kod jednog na tisuću oboljelih. Još češće, ospice mogu uzrokovati upalu pluća.”
Bernard Kaić
Širenje bolesti
Kaić je pojasnio kako izgledaju simptomi ospica.
- Bolest počinje s povišenom temperaturom, kao prehlada, nakon nekoliko dana se javi osip koji je karakterističan, iako ga doktori teško prepoznaju, jer ga nisu imali priliku vidjeti. To je teška sistemska bolest. To nije samo kao prehlada bolest. Nakon ospica je imunološki sustav mjesecima oštećen, rekao je.
Upozorio je kako posljedice nakon preboljenja traju dugo te da se bolest vrlo lako širi.
- Onda su bolesnici skloniji drugim infekcijama. Posljedice traju dugo. Osoba koja ima ospice bez komplikacija nije jako dugo ni zarazna, ali zarazna je nekoliko dana prije nego oboli. Imunosnom sustavu treba vremena da se oporavi nakon takve infekcije, kazao je.
- Bolest se vrlo lako širi. Može se zaraziti osoba tako da uđe u prostoriju u kojoj je sat vremena prije bio netko s ospicama, dodao je.
“Bolest se vrlo lako širi. Može se zaraziti osoba tako da uđe u prostoriju u kojoj je sat vremena prije bio netko s ospicama.”
Bernard Kaić
Za kolektivni imunitet potrebna procijepljenost od 95%
Kaić je istaknuo kako je za kolektivni imunitet potrebno postići procijepljenost od 95%.
- Za ospice je oko 95% s obzirom da je to jedna od najzaraznijih bolesti. Ospice se mogu eliminirati jer cjepivo pruža solidnu i dugotrajnu zaštitu, rekao je.
- Jedna doza je dovoljna za doživotnu zaštitu, ali postoji mali postotak djece koja ne odgovaraju na tu prvu dozu pa se daje još jedna doza, nastavio je.
Upozorio je na dugogodišnji trend pada procijepljenosti te istaknuo Splitsko-dalmatinsku županiju kao onu koja najlošije stoji.
- Procijepljenost pada zadnjih 10-15 godina. Sada je oko 90% djece u Hrvatskoj cijepljeno što je nedovoljno za sprječavanje cirkulacije virusa. Po županijama su jako velike razlike. Neke županije na sjeveru imaju jako visoke stope, a neke poput Splitsko-dalmatinske - puno manje, dodao je.
“Jedna doza je dovoljna za doživotnu zaštitu, ali postoji mali postotak djece koja ne odgovaraju na tu prvu dozu pa se daje još jedna doza.”
Bernard Kaić
Hripavac
Kaić je podijelio i podatke o stanju s hripavcem. Ustvrdio je kako se radi o najvećoj pandemiji u posljednjih 60 godina.
- Prijelazom s 2023. na 2024. godinu imali najveću epidemiju u zadnjih 60 godina. Imamo preko 5000 oboljelih. Najveći intenzitet je bio u prosincu, a sada postupno pada, ali je broj oboljelih još uvijek vrlo visok, rekao je.
Ustvrdio je kako je dobro da nije bilo komplikacija kod dojenčadi, ali i dodao kako raste zanimanje za cijepljenje protiv ove bolesti.
- Imamo sreću da nismo imali teških oblika kod dojenčadi. Vidimo puno poziva od liječnika i roditelja o cijepljenju dojenčadi. Nije svejedno kada se dijete cijepi. Kod hripavca je važno cijepiti što ranije, dodao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!