12:41 / 01.03.2019.

Autor: D.M./HRT

Kako će biti zbrinuta djeca nastradala na Pagu?

Foto: ilustracija, Pixabay

Foto: ilustracija, Pixabay

Foto: - / -

Kako će biti zbrinuta djeca nastradala na Pagu nakon liječenja u bolnici, pitali smo dr. Gordanu Buljan Flander.
Teško je riječima opisati užas koji se dogodio na Pagu kada je otac s prvog kata bacio svoje četvero djece. To je sigurno najstrašniji, ali ne i jedini slučaj nasilja u zadnje vrijeme.

"Štedimo na djeci i to će nam se u budućnosti vratiti"

Kako će biti zbrinuta djeca nastradala na Pagu nakon liječenja u bolnici, pitali smo Šteficu Karačić, čelnicu inspekcije koja provodi stručni nadzor nad zadarskim Centrom za socijalnu skrb, predsjednicu Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lanu Petö Kujundžić i dr. Gordanu Buljan Flander, kliničku psihologinju i psihoterapeutkinju, koja se već trideset godina bori za zaštitu djece i njihova prava.

Karačić: Djeca neće biti razdvojena

- Što je najbolje za djecu, morat će se procijeniti. Deca će biti zbrinuta na najbolji mogući način i bit će zaštićena. Ovakve teške posljedice će biti respektirane. Razdvajanje djece sigurno neće biti opcija. Imamo takvu obvezu i u zakonu, a stručnjaci koji rade s djecom usmjereni su na njihove emocionalne odnose. Teško se nađu udomitelji i posvojitelji za veliki broj djece, ali mi u tome uspijevamo i imamo dobra iskustva. Sud će na temelju procjene stručnjaka donijeti odluku o tome što je za djecu najbolje, kazala je predsjednica Udruge socijalnih radnika i čelnica inspekcije koja provodi stručni nadzor nad zadarskim Centrom za socijalnu skrb Štefica Karačić


Lana Petö Kujundžić: Procijeniti roditelje i ne razdvajati djecu

- Najvažnija je sigurnost djece. Ako postoji opasnost, treba pronaći udomiteljsku obitelj koja će brinuti za svu djecu zajedno. Jako je važno da stručne osobe, multidisciplinarno i u kratko vrijeme, procijene kompetencije roditelja. Ako roditelji nisu kompetentni i ne možemo očekivati da će popraviti te kompetencije, onda im treba oduzeti roditeljsko pravo. Prijedlog za oduzimanje roditeljstva Općinskom sudu mogu podnijeti Centar za socijalnu skrb i DORH, kazala je predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Petö Kujundžić.

Gordana Buljan-Flander: Emocionalne rane jednako su važne

- Ne ulazeći u konkretan slučaj, s aspekta kliničkog psihologa i sudskog vještaka, mogu reći da u ovakvim situacijama nakon zbrinjavanja tjelesnih ozljeda i rana, na red svakako trebaju doći i emocionalne rane, koje djeca žrtve zlostavljanja i zanemarivanja svakako nose i jednako su važne. Posebno su teške emocionalne rane djece kada je uzrok njihove patnje upravo osoba koja bi im trebala pružati sigurnost, ljubav i njegu, a istovremeno to je osoba koja im nanosi tjelesnu i emocionalnu bol, smatra Gordana Buljan Flander.

Život s drugim članom obitelji, u udomiteljskoj obitelji ili u instituciji?

- Institucije sustava, počevši od nadležnog Centra za socijalnu skrb, a ponekad u suradnji sa psihijatrima i psiholozima, u ovakvim situacijama procjenjuju roditeljske kompetencije drugog roditelja i sve ostale relevantne okolnosti, kako bi se donijela odluka o tome je li u najboljem interesu djece da ostanu živjeti s tim roditeljem, da počnu živjeti s nekim drugim članom obitelji, u udomiteljskoj obitelji ili u instituciji. Svakako je važno vidjeti je li nezlostavljajući roditelj bio podrška djeci ili zlostavljajućem roditelju u dosadašnjem životu, na svjesnoj ili nesvjesnoj razini propuštao zaštititi djecu od obiteljskog nasilja/zanemarivanja, dodaje Buljan Flander. 

"Dijete ne treba zaboraviti - treba proraditi traumatska iskustva"

- Također je važno da se djetetu nadalje pristupa multidisciplinarno i intersektorski, na način da sustav socijalne skrbi usko surađuje sa zdravstvenim i pravosudnim sustavom, kako bi se procijenilo koja vrsta pomoći i podrške i od kojih stručnjaka treba svakom djetetu. Iako često ljudi misle da djeca trebaju zaboraviti svoje traume, djeca ne mogu i ne trebaju zaboraviti ono što m se dogodilo, nego kroz tretman proraditi svoja traumatska iskustva, misli, osjećaje, sjećanja vezana za to, te uz osiguravanje sigurnih i stabilnih vanjskih okolnosti daljnjeg odrastanja i razvoj, integrirati traumatska iskustva u svoju životnu priču.

"Izbjeći javno obilježavanje djece žrtava"

- Svakako bi bilo važno nadalje poštovati njihovo pravo na privatnost te izbjeći javno obilježavanje i etiketiranje djece žrtava isključivo kao žrtava. Tretman u ovakvim situacijama zna trajati dugo, a uz njega je važna podrška "prirodnih pomagača", odnosno svih odraslih osoba uključenih u život djece i odgoj, zaključuje Gordana Buljan Flander.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!