Kako do konsenzusa u borbi protiv pandemije?

22:30 / 09.12.2021.

Autor: Otvoreno/V.K./IMS/HRT

Jesu li epidemiološke mjere u Hrvatskoj preliberalne ili prestroge?

Jesu li epidemiološke mjere u Hrvatskoj preliberalne ili prestroge?

Foto: Otvoreno / HRT

Žustra rasprava u Saboru o uvođenju kazni za kršenje mjere o covid potvrdama. Vlada poručuje: nepoštovanje mjera može nas odvesti u peti val i novu karantenu. Most uzvraća: ovo je zakon o kažnjavanju, ne zaštiti od širenja bolesti. Zekanović prozvao: hoće li se oni koji obilaze molitvene zajednice ispovjediti zbog onih koji pate na respiratoru? Kako do konsenzusa u borbi protiv pandemije?

O tome su govorili u emisiji Otvoreno Ivan Ćelić, HDZ, Nino Raspudić, Most, Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora, Arsen Bauk, SDP i Mato Palić, ustavnopravni stručnjak.

Ćelić je rekao da ako kompariramo Hrvatsku s drugim zemljama članicama EU, može se vidjeti da Vlada uspješno balansira između gospodarskih mjera i između očuvanja funkcionalnosti zdravstvenog sustava.

- Oporbu bih podijelio u dvije skupine. Postoji ona veća koja se zalaže za cijepljenje i onaj drugi dio koji cijepljenje relativizira, koji se pridružuje prosvjednicima protiv covid potvrda. Stavio bih distinkciju između te dvije skupine, naglasio je.

Dodaje kako se Stožer proglašava para tijelom, a on je ustanovljen temeljem zakona i donosi odluke u suradnji s ministarstvom zdravstva i HZJZ uz neposredni nadzor Vlade RH.

- Mislim da je ovo tema oko koje moramo postići konsenzus i nikako ne mogu razumjeti ovu skupinu koju predvodi Most i predlaže određena referendumska pitanja. Mislim da je to slanje ljudi prema teškim komplikacijama ove bolesti i smrtnim ishodima, naglasio je Ćelić.

Raspudić je replicirao i rekao kako je intencija Mostovog referenduma da se stvori jači legitimni okvir za uspješniju borbu protiv pandemije, što, kako kaže do sada nije bio slučaj.

- Tražimo dvo trećinski konsenzus u Saboru da bi se donosile odluke koje ograničavaju ljudska prava i slobode, istaknuo je.

To ne znači da će se time stvoriti konfuzija u Saboru, kaže, već će se ukinuti stožer, a ministar zdravstva će o svemu donositi odluku, a one odluke koje se odnose na ograničenje ljudskih prava će morati proći u Saboru dvotrećinskom većinom.

Radin se zapitao što znači dvotrećinska većina, te dodao kako je važno dogovoriti se, a ne stalno tržiti krivca.

Raspudić: Ljudi izgubili povjerenje u Stožer

Raspudić je rekao kako su ljudi izgubili povjerenje u Stožer i zato se ne pridržavaju mjera.

- Ovo je vrijeme kada nitko ne može biti dosljedan jer govorimo o novoj virusnoj bolesti, rekao je Ćelić.

- Upravo zato nam treba što širi konsenzus kako bi građani imali povjerenje, govori Raspudić.

Raspudić govori kako nema razloga da on poziva ljude na cijepljenje, već da to trebaju raditi liječnici. Složio se sa zastupnicom Mrak Taritaš koja je rekla da ovih 45 posto ljudi koji se nisu cijepili nisu antivakseri već su zbunjeni.

Rekao je kako se nije cijepio zato što je prebolio bolest te da će se konzultirati s osobnim liječnikom za daljnje postupanje.

Bauk: Ograničavanje ljudskih prava

Bauk je rekao kako se on cijepio 3 puta te se osvrnuo na Ustav koji je oblik najšireg konsenzusa jer je donesen s dvotrećinskom većinom. Kao takav je propisao u članku 16 i 17, postupanja u ovakvoj situaciji.

- Većina odluka koje su donesene trebale su biti donesene temeljem članka 16 Ustava. Rekao je i dodao kako neke, a najmanje jedna, a to je ona o zabrani kretanja, trebala je biti donesena dvotrećinskom većinom zato što je ona podrazumijevala ograničenje ljudskih prava, a to je trebalo biti potvrđeno u Saboru.

- S time se nije složilo 10 ili 11 sudaca Ustavnog suda, a 3 ili 4 suca Ustavnog suda su se s time složila, rekao je.

Govori kako se to treba analizirati prema načelima razmjernosti, pa naglašava kako se postavlja pitanje je li ograničavanje ljudskih prava u ovom slučaju ima legitiman cilj.

- Što se tiče dosadašnje borbe protiv pandemije, Hrvatska je po dva kriterija neuspješna u EU. Jedan je postotak umrlih, a drugi postotak cijepljenih, naglasio je i dodao da je razlog tome to što izvršna vlast od početka nije bila uvjerljiva po pitanju objašnjavanja ljudima situacije s cijepljenjem.

- Kampanja „Misli na druge” se pokazala netočnom. Kada se cijepite prvenstveno štitite sebe. Mislim da je ta priča bila promašena, rekao je Bauk i dodao da ako bi neke od odluka bile donesene u parlamentarnoj raspravi i bile korigirane, možda bi povećale povjerenje građana u Stožer i način donošenja odluka.

Ćelić je rekao da je vjerojatno u kampanji grešaka bilo te smatra kako se o greškama treba raspravljati, ali kad sve ovo prođe.

Naglašava kako ne postoji ni jedna krovna organizacija niti vlada koja donosi konzistentne odluke.

- Ono što je važno reći je to da HDZ nosi isključivu odgovornost ili isključive zasluge glede pandemije, nisu tražili konsenzus i zaobilazili su Sabor koliko god su mogli. Oporbi je ostalo samo apelirati, rekao je Raspudić.

- Kod nas je danas 62 mrtvih, a u Italiji ih je 76, zato što je kod nas cijepljenih 56 posto, a u Italiji 86 posto. Što više cijepljenih, to manje mrtvih, naglasio je Radin i dodao kako se ne smije relativizirati cijepljenje te kako on sa svog moralnog stajališta poziva ljude da se cijepe.

Palić: Ustavni sud nije ovlašten ulaziti u političko arbitriranje

Palić je istaknuo kako Ustav RH ima dvije odredbe koje bi se mogle primjenjivati u ovakvim situacijama, no govori kako je važno da je Ustavni sud RH o svemu ovome donio odluku.

- U postupku ocjene suglasnosti s Ustavom, Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno dopune toga zakona odredbe iz članka 22 a, koja se dogodila na početku epidemije i koja je podržana velikom većinom glasova svih zastupnika u Saboru i u postupku ocjene suglasnosti sustavom izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Ustavni sud je rekao da se prava i slobode zajamčene Ustavom RH mogu ograničavati ili po članku 16 ili po članku 17 i nije neustavno, ako je donesen propis temeljem članka 16, kao što ne bi bilo neustavno da su se neke stvari radile i po članku 17. Ustavni sud nije ulazio u to koju od te dvije odredbe treba primijeniti zakonodavac. To je stvar slobodne procjene parlamenta, rekao je.

Ustavni sud nije ovlašten ulaziti u neki oblik političkog arbitriranja koji postoji između većine i manjine u parlamentu, naglasio je Palić.

Ustavni sud se jasno odredio, i ako se uzme činjenica da su se svi dužni držati odluka i rješenja Ustavnog suda, Palić govori kako ne razumije ponovno pitanje oko problematike, ako netko nema interesa u tome.

Palić je rekao kako su protuustavna oba referendumska pitanja.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje: 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!