08:34 / 14.04.2020.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Kako funkcioniraju sudovi u vrijeme koronavirusa?

-

-

Foto: - / -

Sve što se sada radi zdravorazumske su mjere, ali nedostaje nam zakonski okvir koji bi ovakve situacije regulirao zakonom i postavio pravila koja će vrijediti za sve, rekao je Đuro Sessa.
Sudovi sada rade otežano i u manjem kapacitetu zbog koronavirusa, zato što javni prijevoz ne funkcionira i treba zaštititi zdravlje ljudi, pa je rad sudova koncentriran na taj zadatak, rekao je Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda RH u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

Objasnio je da se na prvostupanjskim sudovima rasprave održavaju ondje gdje je to moguće, odnosno gdje prostor omogućuje da se rasprave provode uza sve moguće mjere zaštite i držanja distance. Kako takvih dvorana nema puno, dodaje, ograničeno je na ono najnužnije, one predmete gdje su esencijalna prava poput prava djece ili maloljetničkih predmeta. 

Sve što se sada radi zdravorazumske su mjere, ali nedostaje nam zakonski okvir, kaže Sessa, koji bi ovakve situacije regulirao zakonom i postavio pravila koja će vrijediti za sve. Kao primjer naveo je Sloveniju i Austriju koje su donijele takav zakon, dok mi za sada imamo preporuke ministra pravosuđa da se donese takav zakon. Smatra da bi takav zakon trebao ići u hitnu proceduru, ne bi trebao imati previše članaka i morao bi regulirati ono što se mora.

Na pitanje je li trenutno sve po zakonu kad je riječ o ograničavanju kretanja, Sessa je odgovorio da postoje dva zakona koja reguliraju to pitanje - Zakon o zaštiti kućanstava od zaraznih bolesti, drugi je Zakon o sustavu civilne zaštite -koji daju zakonski okvir za mnoge mjere koje se provode.

Sklon je tumačenju profesora Smerdela koji kaže da je u ovoj situaciji dovoljan članak 16 Ustava koji propisuje da se zakonom mogu ograničiti neka prava ako je to nužno, Sessa smatra da treba naći nužnost između mjere i onoga zbog čega s neka mjera donosi. Čini mu se da će stanje karantene trajati dok god postoji opasnost od pandemije.

Govorio je o broju podnesaka, budući da je sav rad smanjen, i broj podnesaka je, kaže Sessa, smanjen i sve što se može se radi elektronički, bez fizičkog kontakta.

Na pitanje kolike mogu biti kazne za nepoštovanje mjera civilne zaštite, kaže da se kreću od 1000 do 10.000 kn, a kazne do 1000 na licu mjesta mogu izreći i sanitarni inspektori.

Komentirao je rad sudova, kaže da će za ovu godinu statistički podaci biti loši, to je izvjesno. Rekao je da priprema izvješće za 2019. gdje je vidljivo da je priljev predmeta veći, a sudovi zadržavaju omjer ažurnosti od 100%, što znači da rješavaju više predmeta nego što dobivaju.

- Mi smo po svim kriterijima ažurnosti i po europskom semaforu negdje eu sredini - niti smo najbolji, niti smo najlošiji, rekao je.

Pojasnio je da taj semafor ne postoji da bi se sustavi uspoređivale jer ih je vrlo teško uspoređivati, ali u omjeru ažurnosti, priljevu predmeta, rješavanju predmeta po sucu, mi smo svugdje u sredini. Ne razumije zašto postoji poriv da se pokuša naći nešto negativno u sudstvu, a ne ono što je pozitivno ili prosječno.

Smatra da je dobar znak povećanje podnesaka, to znači da je počela privredna aktivnost, a čim postoji tržišna aktivnost, povećava se i broj odnosa, čime se povećava broj sporova.

Što se tiče povjerenja u sudstvo, imamo nekoliko spornih visokih postupaka, poput suđenja Ivi Sanaderu, kaže da su to izuzetni predmeti i oni se ne mogu promatrati kao prosječan predmet.

- Kada gledamo uspješnost nekog sudstva, moramo polaziti od prosjeka, ne od izuzetaka. To su predmeti koji su posebni svojim obimom, posebni su i na način na koji su djela počinjena. Greška je uzimati to kao neki parametar, rekao je Sessa.

Dodaje da je riječ o slučajevima s kakvima se hrvatsko sudstvo nije susretalo desetljećima, nego su se pojavili u posljednjih 10-ak godina i otvorili su mnoga pitanja s kojima se ni sudska praksa do sada nije susretala, a to sve je problem.

- Te predmete ne treba uzimati kao paradigmu stanja u pravosuđu, rekao je.

Govorio je i o korupciji u sudstvu, rekao je da se neke kazne objašnjavaju "biblijskom logikom", pojasnio je da koliko god da nam se neko djelo čini groznim, treba uzeti u obzir sve okolnosti koje su dovele do toga, a tek kada presuda postane pravomoćna, može se razgovarati koliko su kazne blage.

- Da li blage kazne dovode do povećanja kaznenih djela je vječno pitanje kojem ćemo vrlo teško doći do odgovora, uvijek treba poći od konkretnog slučaja, smatra.

Na pitanje imamo li previše sudova i sudaca, Sessa kaže da je loše uspoređivati broj sudaca bez da se uspoređuje ono što dolazi na sudove.

- Broj sudova ovisi o zakonodavnom okviru i o nadležnosti, dodaje.

Pojašnjava da mi imamo preširoku sudsku nadležnost i sudovi su nadležni za sve i sva, a to je naslijeđe iz bivšeg sustava, ali i kontinentalnog dijela Europe.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!