Za stambene kredite može se reći da su krediti veće vrijednosti, najčešće se uzimaju na duži rok, a kamatne stope nešto su niže u odnosu na nenamjenske kredite. O njima je bilo riječi u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".
04.02.2022.
07:00
Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HTV/HRT
Za stambene kredite može se reći da su krediti veće vrijednosti, najčešće se uzimaju na duži rok, a kamatne stope nešto su niže u odnosu na nenamjenske kredite. O njima je bilo riječi u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".
Stambeni krediti su strogo namjenski
- Stambeni kredit ima strogo namjenski karakter – kod nenamjenskih kredita se sredstva isplaćuju na naš račun i mi ih koristimo kako god želimo, ne moramo to pravdati, a strogo namjenski znači da će se, ako kupujemo nekretninu, sredstva iz tog kredita plasirati prodavatelju te nekretnine, a mi ćemo postati vlasnikom nekretnine, neće novac ići nama na račun, objašnjava Josip Pintarić, savjetnik u HNB-u.
Drugim riječima, stambeni kredit se može potrošiti isključivo za kupnju nekretnine, iako Pinatrić ističe kako unutar stambenog kredita ponekad ipak postoji određeni dio sredstava koji se može iskoristiti nenamjenski, primjerice za uređenje nekretnine.
- Ali ako je kredit strogo namjenski onda se mora koristiti za namjenu za koju je plasiran, kaže.
Procjena vlastite kreditne sposobnosti
- Početna točka kod uzimanja bilo kojeg kredita je vlastita procjena kreditne sposobnosti, a kod stambenog je to i ozbiljnija priča s obzirom na veliku vrijednost i duži rok otplate.
- U tome nam osim vođenja osobnog budžeta mogu pomoći i nekakve privremene situacije. Ako smo bili podstanari, već tu možemo dobiti dojam koliko otprilike koštaju troškovi najma i režijski troškovi, što može biti dobar pokazatelj koliko možemo izdvajati i na koji rok, ističe Pintarić.
Za razliku od drugih kredita, stambeni kredit zahtijeva sagledavanje šire slike, a Pintarić savjetuje i razvijanje plana B.
- To utječe na nas, ne samo kao pojedinca nego i unutar naše obitelji, treba znati da li se možda možemo vratiti u obiteljsku kuću ako stvari ne budu onako kako smo zamislili da će ići, da li tu nekretninu koju pokušavamo kupiti možemo iznajmljivati i na taj način pokriti rate kredita u slučaju da ostanemo bez prihoda na neko vrijeme, kaže.
Prikupiti informacije od više banaka
Sljedeći korak je obilaženje banaka i istraživanje njihovih ponuda.
- Najčešće se kao osiguranje takvog kredita traži hipoteka, založno pravo na nekretnini, a onda hipoteka povlači za sobom i procjenu te nekretnine. Možemo uzeti neobvezujuće ponude po bankama i vidjeti točno specificirano koja banka nudi kakve uvjete za stambene kredite, kaže Pintarić i naglašava kako su neobvezujuće ponude banaka potpuno besplatne.
- Bitno je obratiti pažnju na kamatni i valutni rizik, koja je visina kamatne stope, i na neke druge uvjete koje taj kredit nosi sa sobom, kaže Pintarić.
Hipoteka - najčešći uvjet
Hipoteka je najčešće jedan od uvjeta ugovaranja stambenog kredita, a Pintarić ističe kako će banka prije ugovaranja kredita zatražiti procjenu nekretnine, kao i osiguranje nekretnine od osnovnih rizika.
- Govorimo o procjeni vrijednosti nekretnine koja mora biti minimalno onoliko koliko će nam biti plasiranog kredita. Može se dogoditi i situacija da mi imamo dio svog novca, a da ćemo samo dio nekretnine kupiti iz stambenog kredita, objašnjava i dodaje kako kupci ne trebaju biti zabrinuti zbog hipoteke.
- Tržište je tu u potpunosti uređeno i to na način da ako vi želite kupiti ili prodati nekretninu koja ima nekakvo založno pravo banka onda izdaje pismo namjere u kojem piše koji iznos novaca je potrebno podmiriti njoj, a ostatak novaca se isplaćuje prodavatelju nekretnine, dodaje Pintarić.
- Bitno je poznavanje cjelokupnog procesa i da smanjimo naša očekivanja. Prvo treba provjeriti da li je sve onako kako smo zamislili s tom nekretninom, a onda u procesu ugovaranja kredita znati točno koji su kriteriji koje želimo postići, zaključuje.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora