Psihologinja Bogdan o utjecaju pandemije na rad, posebno od kuće i društvo

Svakodnevne loše vijesti, crne statistike o oboljelima i preminulima, zabrinutost i strah. U posljednje 2 godine svijet se promijenio. O tome kako se nosimo s tim okolnostima, kako to sve utječe na našu psihu i na naše mentalno zdravlje razgovarali smo s kliničkom psihologinjom Andrejom Bogdan.

- Jutro je samo po sebi stresno jer imamo više hormona stresa u organizmu. Treba stići na posao, neki odvesti djecu u vrtić, očistiti automobil od leda, gužva u prometu, sve je to niz događaja koji će pojačati stres. S puno se situacija treba suočiti prije kave, a onda kad sjednemo popiti kavu i hoćemo se malo opustiti onda nas loše dočekaju vijesti, istaknula je gostujući u Studiju4.

- No u svakoj stresnoj situaciji mi se pitamo što smo iz nje naučili? To je prirodni proces, dodaje.

- Situacija vezana uz zdravstvenu krizu i pandemiju traje već dosta dugo. Prolazi faze uspona, herojstva, pobjeđivali smo virus pa se ponovno pojavio, nove mutacije itd. i stalno se pitamo što smo naučili i što nam je dalje činiti, naglasila je.

- Dugotrajno suočavanje je naravno kod nekih ljudi dovelo do iscrpljivanja njihovih adaptacijskih kapaciteta. Jednostavno se ne mogu prilagoditi. Pokušali su na različite načine i ništa ne daje rezultate. Rizične skupine su često mladi ljudi. Zbog niza mjera nužnih da bi se spriječilo širenje virusa, promijenio se jako stil života. Neki su morali odustati od nastavka školovanja u inozemstvu, neki imaju problema u pronalaženju posla jer se dosta stvari u gospodarstvu promijenilo. Mladi su u fazi života kad moraju donositi mnoge važne odluke. Neki su ih odgodili za neko bolje vrijeme, koje nikako da dođe, kaže.

- Neki su primjerice odgodili romantično vjenčanje. Tu su i druge stvari poput - ostati trudna ili ne, uzeti kredit ili ne, hoće li mi posao biti siguran, hoću li ga zadržati - to su poteškoće s kojima se susreću mladi ljudi. Kažemo i da su žene rizična skupina jer su se trebale na razne načine prilagoditi zbog djece. Starije osobe su rizičnije za pojavu bolesti, a mlađe za pojavu psihičkih tegoba. Osobe koje su i ranije imale psihičkih poteškoća se u pravilu isto teže nose, istaknula je.

- Postoje i osobe koje su postale kreativnije, naučile su mnogo u ovoj situaciji i nastoje svoj život realizirati u tim novim promijenjenim okolnostima, s novim strategijama i dalje na život gledaju s optimizmom, naglasila je.