Kako postići jednakost biračkog prava?

Nakon što je Ustavni sud jučer donio odluku o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama - koji prestaje vrijediti 1. listopada - istražili smo - kako postići jednakost biračkog prava? Čini se - dvije su opcije - jedna je da se izmijene granice pojedinih izbornih jedinica, a druga - da se u jedinicama s većim brojem birača - bira više zastupnika.  

Demografska slika Hrvatske toliko se promijenila da je utjecala i na demokratičnost izbora.

- Kad govorimo o izbornim jedinicama jasno je da više neće moći biti odstupanja između jedinica u broju birača takva kakva su bila do sada jer to narušava načelo jednakosti biračkog prava, ističe ustavni stručnjak Mato Palić. 

- Zbog iseljavanja ljudi došlo je do toga da u 4. izbornoj jedinici imamo gotovo 100 tisuća birača manje nego u 9. To bi značilo da glas birača u Slavoniji vrijedi 26,7% više nego glas birača u Dalmaciji. 

Zbog toga - parlamentarni izbori kakve znamo odlaze u povijest - zakon se mijenja.

- Kako bi se barem približno u okvirima onoga što je zakonima i ustavom prihvatljivo došli u situaciju jednakosti biračkoga prava, rekao je premijer Andrej Plenković. 

Glavno je pitanje - kako to postići.

Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar smatra da je najbolje pomaknuti granice pojedinih izbornih jedinica.

- Četvrta izborna jedinica koja zahvaća sjeverni dio istočne Hrvatske bi se protezala do Koprivnice i šireg područja koprivničkog područja, dok bi se peta prostirala do Daruvara, Grubišnog polja i Garešnice. Dakle jednostavno, 4. i 5. nemamo kuda pomicati nego prema zapadu. 

Tako bi ostalo 10 izbornih jedinica s 14 zastupnika. U svakoj bi bilo oko 332 tisuće stanovnika s odstupanjem do 1,7%.

Druga je opcija da se u jedinicama s većim brojem birača bira veći broj zastupnika i obratno.  

- Onda bi dakle pojedine, pogotovo 4. i 5. u ovakvim granicama imale znatno manji broj zastupnika nego do sada. Jednostavno mislim da oni neće biti zadovoljni s time, dodaje Pokos. 

Prema Ustavu, to je moguće ako se i dalje ukupan broj zastupnika kreće između 100 i 160 - objašnjava ustavni stručnjak Đorđe Gardašević.

- Mi imamo od 99. godine do danas razmjeran izborni sustav, što je vrlo važno, njega treba sačuvati, on zapravo čuva tu ideju da što je više moguće u Saboru budu zastupljene različite političke opcije sukladno preferencijama samih birača. 

Nakon popisa stanovništva uočen je i problem s registrom birača, koji se veže uz prebivalište. Zbog mnogih iseljenih koji ga još nisu odjavili - ponegdje je više birača nego punoljetnih stanovnika.

- Imali smo prije nekoliko mjeseci jednu presudu ustavnog suda kojom je ustavni sud zapravo potvrdio u slučaju odjave prebivališta po službenoj dužnosti od strane MUP-a za jednu osobu da je time povrijeđeno njegovo pravo na slobodu kretanja, kaže ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Stoga ministar apelira na savjest iseljenih građana, a u suradnji s MUP-om, kaže, registar će se regulirati.