08:00 / 15.04.2019.

Autor: I.H./HRT

Kako potaknuti interes za drugi strani jezik?

Foto: pixabay; ilustracija

Foto: pixabay; ilustracija

Foto: - / -

Višejezičnost, komunikacijske kompetencije i digitalna pismenost iznimno su važni, a sve to trebao bi pratiti i naš obrazovni sustav, posebice višejezičnost želimo li da naši mladi budu kompetentni na tržištu rada.
U nekim europskim državama pri zapošljavanju traži se znanje barem triju stranih jezika. Višejezičnost, komunikacijske kompetencije i digitalna pismenost iznimno su važni, a sve to trebao bi pratiti i naš obrazovni sustav, posebice višejezičnost želimo li da naši mladi budu kompetentni na tržištu rada.

O problemima s nastavom stranih jezika, premalom satnicom i sličnim problemima u "Dobro jutro, Hrvatska" govorili su Ivana Valjak Ilić, profesorica  njemačkog jezika, Ana Majnarić, profesorica engleskog i španjolskog jezika, Antonela Marić, pročelnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu, i Rea Lujić s Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.

Valjak Ilić predaje u srednjoj školi, nije zadovoljna satnicom stranih jezika. Kod nas je učenje stranih jezika svedeno uglavnom na engleski jezik od 1. razreda osnovne škole koji učenici tijekom osnovne škole uče 700 sati, a drugi strani jezik se uči kao izborni od 4. razreda i tu se skupi oko 350 sati u pet godina.

Dodala je da, kada učenici dođu u srednju školu, nemaju mogućnost učenja više od jednog stranog jezika i obično nastavljaju s onim koji su učili kao prvi u osnovnoj školi. Kaže da je problem i to što se u nekim programima drugi strani jezik prestao nuditi i kao izborni predmet, a ta satnica je nedovoljna ako se planira normalno raditi i steći ozbiljno znanje stranog jezika.

Majnarić je rekla da više ne radi u školi, ne vidi smisao svega toga - postoje tri temeljne pismenosti: na materinskom jeziku, na engleskom, informatička pismenost, a sada imamo i četvrtu pismenost - na drugom stranom jeziku koji Europa potiče.

Marić je govorila o zanimaju učenika za talijanski jezik kao drugi strani jezik, kaže da interes postoji, pretpostavlja zbog geografskog položaja Dalmacije, ali i zbog tradicije učenja talijanskog jezika. Nemaju problem s upisom studenata, svake godine popune kvote. Žao joj je što je interes za talijanski jezik smanjen u kontinentalnom dijelu Hrvatske, vjeruje da je lošije učenje stranih jezika uvjetovano financijskim razlozima, a na neki način i podcijenjenošću humanističkih znanosti u odnosu na druge.

Lujić kaže da francuski jezik nije u zavidnoj poziciji u hrvatskim školama, u srednjim školama uči ga 1% učenika, u osnovnom školama 1,4 %. Vezano za kurikule koji su napravljeni, smatra da su sjajni, u skladu sa suvremenim znanstvenim dostignućima.

Dodala je da su stručnjaci napravili dobar posao, a trenutačno je u tijeku stručno usavršavanje svih nastavnika koji će predavati prema tim kurikulima, što je povijesna stvar - priprema učitelja i nastavnika kako te kurikule provesti u praksu.

Valjak Ilić osvrnula se na problem izbora stranog jezika kao izbornog predmeta, često se dogodi da se učenici ispišu nakon godinu, dvije učenja jer se nastava organizira u suprotnoj smjeni, često se kosi s izvanškolskim aktivnostima, a mnogo učenika ima i problem s prijevozom. Smatra da bi se problem riješio kada bi se strani jezik bodovao pri upisu u srednju školu kao još jedan relevantni predmet.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!