Kako prevenirati femicid?

Femicid nije izolirani čin, nego često posljedica sistemskih propusta koji se mogu prevenirati boljom procjenom rizika, bržom razmjenom informacija i specijaliziranim policijskim timovima, istaknuto je na skupu Strukovne udruge kriminalista održanom u Matici hrvatskoj. 

Na znanstveno-stručnom skupu kriminalista u Matici hrvatskoj predstavljena je knjiga Atine Perković "Glas tišine", u kojoj su okupljene ispovijesti žrtava obiteljskog nasilja u BiH.

Knjiga se bavi femicidom, institucionalnim odgovorom na nasilje i ulogom policije kao prve adrese od koje se očekuje zaštita.

- Oni se nalaze u složenoj i nezavidnoj poziciji. Osim razgovora sa žrtvom, moraju procijeniti rizik, suočiti se s nasilnikom i donositi odluke koje mogu imati dalekosežne posljedice, rekla je Perković, dodajući da je policija samo karika u "zaštitnom lancu".

Femicid je definirala kao ranu cijelog društva, naglasivši da nasilje nad ženama nikada nije privatna stvar.

- Kada žrtva progovori, sustav ne smije odgovoriti sumnjom, administrativnom hladnoćom ili sporom procedurom, istaknula je.

Recenzent Armin Kržalić rekao je da se u "Glasu tišine" femicid ne promatra kao izolirani čin koji se analizira retroaktivno, nego kao završna faza procesa koji je često bio signaliziran i dokumentiran prije intervencije.

- Femicid je često posljedica kumulativnog sistemskog propusta, a ne iznenadni događaj, rekao je Kržalić.

Ključan izazov, dodao je, nije uvijek nedostatak normativnog okvira, nego način njegove primjene.

Razmjena informacija između policije, pravosuđa i socijalnih službi nerijetko je fragmentirana.

- Kontinuitet nasilja se gubi, a prethodni incidenti tretiraju se izolirano, rekao je.

Zato policijski rad, smatra, mora prijeći s reaktivnog na proaktivni pristup, u kojem se prijave promatraju kao dio mogućeg obrasca nasilja.

Takav pristup mora uključivati rano upozorenje, analizu obrazaca ponašanja i sustavno praćenje visokorizičnih slučajeva.

Kržalić je istaknuo tri ključna elementa: standardiziranu obavještajno-operativnu procjenu rizika, jasne protokole razmjene podataka i specijalizirane policijske timove.

U 80 posto femicida počinitelj je bivši ili sadašnji partner žrtve

Voditelj Uprave Operativno-komunikacijskog centra PU zagrebačke Stipo Mandić naglasio je da je ključno prepoznati faktore koji upućuju na prelazak prekršaja u kazneno djelo, uz kvalitetnu procjenu rizika na terenu i brzu razmjenu informacija među institucijama.

- Ukoliko cijeli sustav ne djeluje sinergijski i nije u stalnoj koordinaciji, uvijek će dolaziti do propusta, rekao je Mandić, istaknuvši da je svaki spis o obiteljskom nasilju potencijalni spis o femicidu.

Poručio je i da femicid nije crna kronika ni "zločin iz strasti", nego kriminalistički problem s jasnim obrascem. Prema podacima koje je iznio, u 80 posto slučajeva počinitelj je bivši ili sadašnji partner žrtve, najčešće u obiteljskom domu i uz ilegalno oružje.

Hadžib Salkić, vještak za mobilne tehnologije u BiH, istaknuo je da je oko 80 posto slučajeva obiteljskog nasilja moguće dokazati sadržajem mobitela.

- Svaki klik, link i komunikacija su trag, rekao je, upozorivši na nedovoljnu educiranost dijela pravosuđa za digitalne dokaze.

Kriminalist Darko Majstorović upozorio je na širi kontekst nasilja u svijetu.

- Ako pogledamo današnji svijet, vidimo kako se odbacuju vrijednosti Opće deklaracije UN-a, a ponovno se uzdiže logika sile, dominacije i moći, rekao je, dodajući da se nasilje "uči, prenosi i opravdava".