09:02 / 05.11.2020.

Autor: Jasmina Popović/U mreži prvog/HR

Kako se boriti protiv terorizma?

-

-

Foto: - / -

U mreži prvog gostovali su analitičar Ivan Tabak, stručnjak za terorizamTonči Prodan i analitičar međunarodnih odnosa Branimir Vidmarović.
Europa ponovno strepi od terorističkih napada. Prvo u Parizu i Nici, nakon toga  Beču, ali i onaj u Zagrebu, pokazuju da sigurnosti nema i da radikalizacija društva svoj ventil nalazi i u najekstremnijim oblicima. Kako se Europa može boriti protiv terorizma, mogu li političari ispuniti svoja obećanja da će se jače i efikasnije? Postoje li jasnije nacionalne i nadnacionalne strategije, ali i društveni mehanizmi kojima bi se smanjila opasnost od terorizma?

U mreži prvog gostovali su analitičar Ivan Tabak i utemeljitelj portala Obris.org. specijaliziranog za obranu i sigurnost na skype vezi, u splitskom studiju Tonči Prodan, stručnjak za terorizam i Branimir Vidmarović, analitičar međunarodnih odnosa sa Sveučilišta u Puli.

Komentirajući napad u Beču, Tabak je rekao da je u prvom momentu Austrija reagirala jako dobro.

- Kad se pogleda šire, u tim prvim momentima nije bilo smisla odmah preispitivati cijeli sustav. Ali da, činjenica je da su ranije bili upozoreni od Slovačke i da se radilo baš o čovjeku koji je sjedio u zatvoru zbog pokušaja pridruživanja teroristima na stranom bojištu. To je jedan dosta jasan signal da je tog čovjeka trebalo detaljnije pratiti. Ali, nažalost, vrlo često kad je zemlja dugo u miru dođe do inercije, kod sebe doma, dođe do slabe komunikacije, do stvaranja silosa gdje komunikacija ide samo vertikalno, a ne i horizontalno. Slovačka policija je dojavila austrijskoj, ali austrijska nije državnom odvjetništvu. Te horizontalne komunikacije među različitim službama su puno veći problem nego prema van, prema inozemstvu. Lakše se mobilizirati kad se stvar dogodi, nego raditi prevenciju kad napada još nema, istaknuo je.

Vidmarović je rekao da uvijek postoji sustav koji reagira na određeni način. Tako i pravosudni sustav. Ne možete nekoga privesti na temelju fotografija, jer to još nije dokaz.

- Problem s terorizmom je taj da je uvijek vrlo teško loviti pojedinca. Sigurnosne službe su koncipirane na taj način. Vukovi samotnjaci su vrlo teški za pratiti, njihove motive. Ne postoje mehanizmi, osim represivnih. A to bi značilo da privedete svakoga čije vam se mišljenje s društvenih mreža ne sviđa, što je put u diktaturu, istaknuo je.

Prodan smatra da je moguće ispoštovati temeljne ustavne slobode i prava kretanja, nastanjivanja i komuniciranja.

- Mislim da se jednim agilnijim radom policije, te boljom suradnjom između sigurnosnih službi i policije može napraviti puno više. Dubljim istraživanjem društvenih mreža koje su danas najveći medij za širenje propagande za radikalizaciju koje teroristi već desetljećima koriste. Bavim se ovim pitanjima već dugi niz godina i kao operativac i danas kao znanstvenik. Moguće je jednim drugačijim socio-psihološkim pristupom polučiti puno veće rezultate. Puno toga treba biti u proaktivnom pristupu. Nitko vam ne brani pratiti te ljude na društvenim mrežama. Ako imate jake indicije, možete dobiti sudsku dozvolu za tajno praćenje ili slično. Možete raditi zasjede, racije, blokade, legitimiranja i slično. Za to je potrebna puno veća suradnja s državnim tijelima, a kasnije i pravosudnim. Uredima za probaciju i tako dalje. Ukoliko se društvo i država dobro postave prema tome, rezultati mogu biti dosta veliki, naglasio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!