Kako se gradio Pelješki most

26.07.2022.

19:29

Autor: Silvana Skočajić/HRT

Pelješki most

Pelješki most

Foto: Arhivska fotografija / HRT

Most koji će jug Hrvatske povezati s ostatkom zemlje gradio se tri i pol godine, od srpnja 2018. do siječnja ove godine, njegova duljina je 2.404 metra, visina 55 metara, širina 22 i pol metra. U most je ugrađeno 68.000 kubičnih metara betona, ukupna masa čelične konstrukcije iznosi gotovo 33 i pol tone. Ta količina betona i čelika otprilike je jednaka masi koja bi se koristila za čak 30 Eiffelovih tornjeva. Most je gradila kineska tvrtka China Road & Bridge Corporation, stajao je 2 milijarde i 80 milijuna kuna bez PDV-a, a 85% novca za njegovu izgradnju dala je Europska unija. Ideja o izgradnji Pelješkog mosta počela se spominjati još sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, no završni pečat projekt je dobio tek 2017.

Za ljude s juga Dalmacije most je godinama bio neostvaren san. Potpis u lipnju 2017. u Briselu napokon je omogućio gradnju Pelješkog mosta. Europska komisija Hrvatskoj je odobrila 357 milijuna nepovratnih eura.

- Mislim da je ovaj projekt sjajna vijest za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju. Bit će to izravna poveznica između južne Dalmacije i ostatka Hrvatske - izjavila je tada Corina Cretu, povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku.

Država je pak Hrvatskim cestama ukupno dodijelila 420 milijuna i 300 tisuća eura za izgradnju mosta i potrebnih cesta. Objavljen je i natječaj za izbor izvođača radova.

Stižu tri ponude, i to od kineskih ponuditelja, talijansko-turskog konzorcija te austrijskog Strabaga. Nakon tri mjeseca evaluacije, posao su dobili Kinezi predvođeni tvrtkom China Road and Bridge Corporation. Obvezali su se izgraditi most za dvije milijarde 80 milijuna kuna bez PDV-a - u roku od tri godine. No žalbe druga dva ponuditelja zaustavljaju gradnju. Tvrde da se Kinezi koriste dampinškim cijenama i državnim potporama.

- Žalitelji ničim nisu dokazali da je u pitanju državna potpora, poručio je Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave.

Nakon 567 dana, napokon se u travnju 2018. u Dubrovniku potpisuje ugovor. No neki političari iz BiH ponovno tvrde da se most ne može graditi dok se ne riješe granična pitanja.

- Da mi njima izađemo u susret u njihovoj potrebi da spoje teritorij, a oni nama po onome što nam garantira UNCLOS, odnosno Konvencija o pravu pristupa otvorenom moru, predlagao je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH.

- Ja ne vidim koja to vrsta plovila ne bi mogla proći širinom od 283 metra i visinom od 55 da bi na bilo koji način plovni put, neškodljiv prolazak ili bilo koja druga komunikacija iz Neuma prema otvorenom moru bila spriječena, naprotiv, odgovorio premijer Andrej Plenković.

I dok sredinom ljeta 2018. u Komarni i Brijesti službeno počinje gradnja mosta, Hrvatske ceste pak biraju izvođače radova za drugi dio projekta koji uključuje izgradnju 30 kilometara brze ceste, niza tunela, vijadukata i mostova - na Pelješcu i obali.

S novom 2019. u zaljevu počinje postavljanje stalnih pilota, temelja za stupove Pelješkog mosta. Zabijanje prvog, od njih 148, počinje od sredine budućeg mosta, ostali će biti postavljeni u roku od 100 dana.

Građevinsko čudo obišli su kineski i hrvatski premijer kišnoga travnja 2019. u vrijeme održavanja europskog summita. Jesen napokon donosi završetak natječajne sage o izgradnji pristupnih cesta. Potpisani su ugovori s tvrtkama Strabag i Avax.

Pretpostavku da bi mogao most biti puno prije gotov od pristupnih cesta, odbacio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. No onda je stigla pandemija koronavirusa. Zaustavila je normalan život, ali ne i gradnju mosta. Korak po korak, u srpnju prošle godine postavljen je posljednji, 165. segment čelične konstrukcije. Hrvatski jug spojen je s ostatkom zemlje.

Ove godine most je prošao sve potrebne testove, a ljetos je ispod njega prošao i prvi kruzer.

Iako će se most večeras svečano pustiti u promet, do kraja godine treba još završiti stonsku obilaznicu. Tada će cestovna povezanost s južnom Dalmacijom biti potpuna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!