Kako spriječiti napade čagljeva na domaće životinje?

Iz godine u godinu sve ih je više, kao i štete koju čine. Lovcima ova životinja nije zanimljiva, jer se ni krzno ni meso ne može iskoristiti. Stoga se čagljevi nesmetano razmnožavaju i navodno napadaju domaće životinje. Imamo li plan kako djelovati?

Ova divlja životinja iz porodice pasa živi diljem Hrvatske, od Slavonije do Dalmacije. Lov je dopušten tijekom cijele godine, osim na ženke dok nose i podižu mlade.

Nekakva procjena je da se nalazi nekakvih oko 2 i 3000 komada u Republici Hrvatskoj, ako mu uzmete taj prirast koji se kreće oko 4 jedinke mladunčeta po paru, možete računati da se nekakvih 5, 6 tisuća godišnji prirast, rekao je Ivica Bošković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka. Također je rekao da kada ne bismo upravljali populacijom čagljeva i divljih svinja, za 10 godina bi nam divlje svinje spavale na balkonima, a čagljevi bi hvatali malu djecu po vrtićima.

Čagalj je vrlo inteligentan, kreće se noću i teško ga je uloviti, rekao je Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza. Nije interesantan ni po čemu, nije trofejan nije uporaban ni s krznom ni s mesom, ni za meso ni kožom i onda lovcima neinteresantan osim što radi velike štete, doista zadnjih godina velike štete i na sitnoj divljači i na srni običnoj, dodao je.

Procjena je da je 2006. je bilo negdje oko 6,5% površina gdje je zastupljen bio čagalj u RH, da bi samo u 10 godina narastao u na više od 36% površine RH. Kad nestane hrane u lovištima odnosno u prostoru samih polja i šuma ulazi u naseljena mjesta i to je razlog zašto smo morali dodatno voditi računa da lovoovlaštenici izvršavaju svoj obveze prema lovnogospodarskim osnovama, izjavio je Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Obveze lovaca su držati pod kontrolom populaciju čagljeva i ne dopustiti da se pretjerano razmnožavaju. Iako to oni ne čine, Ministarstvo poljoprivrede nagradilo ih je - objavivši natječaj vrijedan milijun kuna za odstrel lisica i čagljeva. 700 kuna po trofeju i maksimalno 21.000 kuna po lovoovlašteniku. Vrijednost natječaja udvostručena je u odnosu na prošlu godinu.

Oni vjerojatno imaju pritisak s terena gdje se čagljevima pripisuje napad ne samo na domaće živitnje nego i na stoku što vidimo da uopće nema dokaza ni da su pojeli kokoš, a kamoli ovcu ili nešto drugo jer se moramo rukovoditi nekakvim brojkama analizama, jer se može činiti da je ovako, a možda se samo čini da je tako, možda je sasvim nešto drugo, napomenula je Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP.

Bata se protivi natječaju za odstrel lisica i čagljeva. Nedostaju, kaže, osnovne informacije o populaciji pa je nemoguće znati kako njome upravljati. Previše je, dodaje, neodgovorenih pitanja. Koliko ih ima ustvari, koliko ih ima gdje, nije napravljeno koliko je nulto stanje pa ne znamo je li povećana uistinu populacija ili nije, da li je jednaka, da li je samo u određenim područjima veći broj tih jedinki onda se postavlja pitanje zašto?, upitala je Bata.

Koliko čagljeva ima, ne zna se točno, jer administracija ne prati stvarno stanje, a te se životinje brzo razmnožavaju, tvrdi stručnjak za čagljeve Ivica Bošković s osječkog sveučilišta. Napomenuo je kako gotovo da i nema napada čagljeva nad domaćim životinjama, a na divljač se događaju vrlo rijetko.

Na štetu se već godinama žale i na otoku Pagu. Kažu, u pitanju je tradicija slobodne ispaše i na pojedinim dijelovima otoka ona se sve manje isplati. Ja i sin dođemo ujutro tamo i fali nam jedna ovca, kad dođemo i nađemo je tamo doli nasrid brda di je sva raščupana, onako svu su ju izdrmali oni čagljevi. Taj dan je bilo ružno vrijeme pa nismo mogli prići i dođemo drugo jutro drugo jutro, i drugo jutro opet isto tako, rekao je Joso Dragoslavić.

Prije 10-ak godina domaći su znastvenici prvi u svijetu u prirodi otkrili križance domaćih pasa i čagljeva. Nove, drukčije vrste, koja se manje boji čovjeka. Unošenjem genoma domaćeg psa se bitno povećava brojno stanje, zašto? zato što se ženka domaćega psa kote u pravilo dva puta godišnje, a ženke čaglja jednom i broj štenadi u leglu je puno veći kod domaćeg psa nego kod čaglja ,na taj način se brojno stanje čagljeva povećava u jako velikom postotku što nije predviđeno zakonskom regulativom, ukazuje Bošković.

Čagalj, umjesto da od čovjeka bježi, sve mu se više približava. Upozorenje je to čovjeku, koji neodgovorno intervenira u prirodu. Natječaj Ministarstva, vatrogasna je mjera, a ilegalna odlagališta na rubovima naselja pozivnica koje ne bi trebalo biti.