Kako stati na kraj navijačkom divljanju, jesu li presude preblage?

Poruke mržnje, antisemitizma i otvorenog veličanja fašizma koje su prošlog tjedna čule od navijačke povorke u Splitu i još uvijek zgražaju javnost, izazivaju osude i polemike, dok policija širi istragu i kaznene prijave. U Otvorenom se razgovara o navijačkom divljanju i tome kako ga spriječiti, jesu li kazne koje izriču sudovi primjerene treba li pojačati mjere sigurnosti. 

Gosti emisije Otvoreno su: Kolinda Kolar, zamjenica predsjednika Udruge hrvatskih sudaca; Marko Serdarević, načelnik PU Splitsko-dalmatinske; dr. sc. Ivan Perkov, sociolog, Fakultet hrvatskih studija.  

Urednica i voditeljica Zrinka Grancarić s njima razgovara i o tome jesu li klubovi jasni u osudi huliganskog ponašanja, zašto su nasilnici s brojnim prekršajnim i kaznenim prijavama na slobodi i zašto su utakmice često događaji visokog rizika. 

Predstavnici Hajduka nisu se odazvali na poziv za sudjelovanjem u Otvorenom. 

Policija se u Splitu vrlo ozbiljno pripremala za utakmicu Hajduka i Ajaxa, znajući da će to biti utakmica visokog rizika i u danima prije utakmice spriječila je sukobe navijačkih skupina, rekao je Marko Serdarević. Dodao je da je osiguranje počelo dva dana prije utakmice, kada su gostujući navijači počeli stizati u Split jer su očekivali sukobe, uobičajene među takvim rizičnim navijačkim skupinama. 

- Mi smo u četiri dana, od utorka do petka, evidentirali šest incidenata, sukoba, odnosno napada, od kojih smo tri vrlo brzo uspjeli spriječiti na način da smo bili blizu. U ostala tri 3 slučaja su dvije osobe lakše ozlijeđene, rekao je. 

Dodao je da je policija najveći izazov imala noć prije utakmice, kada se nešto prije ponoći oko 500 navijača obaju skupine na Rivi pokušalo sukobiti i policija ih je uspjela spriječiti. 

-  Pokazalo se da smo najveći izazov doživjeli na dan utakmice. Imali smo dva  događaja: jedan je korteo u kojem se dogodilo izvikivanje poruka, u kojima je bilo sadržaja koji su elementi kaznenog djela, i pirotehnika na samom stadionu. Taj dan sukoba nije bilo, nismo imali evidentiranih napada, niti tučnjava, niti ozlijeđenih osoba, kazao je načelnik PU Splitsko-dalmatinske. 

Zbog govora mržnje i izvikivanja neprimjerenih poruka tijekom tzv. kortea prijavljena su 23 počinitelja, dio ih je priveden, za nekima se još traga. Ukupno, 23-ojica prijavljenih već imaju evidentirana 202 kaznena djela, 436 prekršajna. 

Na pitanje kako je moguće da takvi počinitelji imaju pristup utakmicama, Serdarević je rekao da je to mnogo šire od navijačkih nereda. 

- Mi već neko vrijeme iz Ministarstva unutarnjih poslova i policije upozoravamo da imamo problem u društvu s recidivistima kaznenih djela i prekršaja. Naime, kazneni postupak u takvim slučajevima, posebno kod nasilnih kaznenih djela, pa čak i onih kaznenih djela zlouporabe droga, traje jako dugo, rekao je. 

Postupci kod takvih kaznenih djela, kaže, traju ponekad i do osam godina, a počinitelj u tom vremenu počini i druga prekršajna i kaznena djela, a postupak najčešće završava uvjetnom presudom. 

- TT apsolutno ne djeluje kao specijalna prevencija prema tim osobama, a nažalost teško djeluje i kao generalna prevencija prema svima ostalima, pogotovo mladima i najmlađima koji se u tim skupinama ugledaju na takve pojedince. I onda imamo takve situacije o kojima danas govorimo, upozorio je Serdarević. 

Kolinda Kolar, zamjenica predsjednika Udruge hrvatskih sudaca slaže se s time da je strašno znati da ljudi s tolikim kaznenim prijavama, za razna kaznena djela slobodno hodaju ulicama i dolaze na stadione, i ističe da je i sucima, kao i svim ostalim građanima u Republici Hrvatskoj, najvažnije da nasilje bude  sankcionirano.

- Nismo mi iznimka od toga. Mi isto želimo slobodno ići na utakmice, dovesti dijete na utakmicu, hodati po svom gradu kad je utakmica. To je pitanje sigurnosti svih nas. To nije samo pitanje nekog izoliranog događaja, nego toga da se svi osjećamo ugodno živjeti u zemlji koja je zemlja sporta. To je nekako nama strahovito važno, rekla je. 

Istaknula je da, kada je riječ o broju kaznenih djela koji se spominje, treba napraviti konkretnu analizu podataka.  

- Ovako kad čujemo 600 kaznenih djela ili 600 prijava, mi ne znamo u kojem je to razdoblju, ne znamo za koja je to kaznena djela, mi ne znamo kako su te prijave završile. Neke od tih prijava su vjerojatno bile prekršajne, neke kaznene. Možda je po njima postupano, možda nije. Ja ne znam da li policija vodi evidenciju nakon što podnesu prijave, što prekršajne, što kaznene, koja je sudbina tih prijava, u kojoj fazi su ti postupci, kazala je.

Složila se s voditeljicom da je zaista grozno da 23 ljudi s ukupno oko 600 prijava može biti primjer mladim ljudima, no upozorila je da najteža kazna koja se u prekršajnom postupku za neprimjereno navijačko ponašanje može izreći iznosi 60 dana zatvora. 

- Da imate 10 takvih postupaka, sigurno će neka od tih osoba nekad biti na slobodi. Nije to tako jednostavno, podatke možete uzimati sa svih strana, kazala je, podsjetivši na izjave ministra Davora Božinovića o broju prijava. 

-  Ministar Božinović je pričao o 150 prijava. Da smo mi dobili samo 150 OIB-ova tih osoba, da možemo provjeriti u sustavu koji su to postupci po tim prijavama, kako su završili, mi bismo sigurno isto tako javnosti predočili podatak za svih tih 150 što se dogodilo, rekla je Kolinda Kolar.

Govoreći o postupcima koji traju godinama, kazala je da podnošenje prijave ne znači nužno presudu, a s druge strane, neće svaka presuda nužno biti osuđujuća.

Emisiju pogledajte u nastavku.