Buljan Flander: U zaštiti prava djece vratili smo se 20 godina unatrag

Za nedjelju je najavljen prosvjed „Dubrava za djecu“ zbog sve učestalijeg nasilja maloljetničkih bandi na istoku Zagreba. Roditelji poručuju da institucije nisu odradile svoj dio posla, a pitanja sigurnosti mladih, odgovornosti sustava i suzbijanja vršnjačke agresije ponovno su u središtu javne rasprave.

Helena Ančić, organizatorica prosvjeda "Dubrava za djecu" rekla je da prosvjed počinje u 16 sati ispred OŠ Retkovec.

Žele podignuti svijest i dati do znanja da misle da su vlasti podbacile što se tiče sigurnosti djece.

Naglašava da se žele boriti za svoju djecu kako bi imali zaštitu i sigurnost, a ne da 15-ak maloljetnika može maltretirati svu ostalu djecu. 

- Slobodno su šetali kvartom, dva sata tukli djecu, letvama, palicama. Policija je bila pozvana već nakon prvog napada ispred osnovne škole Dubec, no počinitelje tu nisu pronašli, rekla je.

Ocijenila je da je policija vjerojatno odustala od potrage.

- Dogodio se drugi i treći napad, i onda su roditelji u Retkovcu i Dupcu otišli na policiju. Jedna je majka idući dan ispred svoje zgrade vidjela dječaka koji je istukao njezinog sina, bila je očajna i kontaktirala medije, i tad je sve krenulo.

Rekla je i da napadi toga dana nisu izoliran slučaj. To se događa već dvije godine, a napadaju, kaže, i odrasle osobe.

Kazala je kao je riječ o djeci u dobi od 10 do 16 godina te da roditelji smatraju da je došlo vrijeme da javno istupe.

- Pozivamo vas - zaštite nas, zaštitite našu djecu, rekla je.

Izrazila je sumnju u efikasnost Centra za socijalnu skrb, jer jako puno ljudi nedostaje u sustavu.

- Da nema medija, da se nije digla medijska pompa, ništa od ovog ne bi bilo. I zato ćemo sad to iskoristiti. Idemo napraviti prosvjed mi, roditelji, jer su očito naše institucije zakazale.

Poručila je - udaljite problematičnu djecu iz društva, ali im pružite adekvatnu pomoć.

Predlaže da njihovi roditelji budu kažnjeni te svakodnevnu psihološku pomoć problematičnoj djeci.

Petö Kujundžić: Na nasilje ne treba ići nasiljem

- Nasilje je nešto što treba biti nedozvoljeno, naglasila je Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda te dodala da postoje protokoli postupanja u slučaju nasilja među djecom.

Rekla je da probleme ne rješava pravosuđe, nego obrazovni sustav, socijalna skrb i zdravstveni sustav.

- Liječnici bi trebali prepoznati probleme u ponašanje djece određene dobi, rekla je.

Objasnila je kako su važne različite struke koje će pomagati, a tu su i psiholog i socijalni radnik. 

- Ako ne radimo zajedno, ne radimo dobro, rekla je.

Komentirala je i okupljanje Bad Blue Boysa koji su najavili da će braniti ulice, kazavši da to nije dobro.

- Nije dobro ići nasiljem na nasilje, doći će do rata u naselju, a ne mira. Moramo svakom djetetu prići individualno, asimilirati ga. Napravimo krug u onom dijelu kako pomoći toj djeci, probajmo ih izdvojiti. 

Naglasila je da je do 2022. zabilježen pad maloljetničke delinkvencije, no u 2023. i 2024. došlo je do blagog porasta. Najveći broj kaznenih djela su imovinska kaznena djela, a kasnije djeca 14-18 godine čine kaznena djela na štetu tijela. 

Objasnila je kako Državno odvjetništvo smatra da s djecom počiniteljima treba raditi kroz savjetovališta, psihosocijalni rad ili humanitarne aktivnosti umjesto zatvaranja.

Takve nezavodske mjere pokazale su se najučinkovitijima jer se 90 posto mladih nakon njih više ne vraća kriminalu. Suprotno tome, zatvaranje u maloj životnoj dobi često vodi do stvaranja delinkvenata u kasnijim godinama.

Katkić Stanić: Ključne su prevencija i suradnja

Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Uprave za socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ocijenila je da postoji dobra praksa i model rada koji bi trebalo usustaviti – od primarne prevencije u školama do uključivanja socijalne skrbi i zdravstva.

- Centar je poduzeo sve mjere i svoje nadležnosti. Ključno je da sustav socijalne skrbi ne može sam zaštititi ni djecu, ni obitelji, ni poduzeti sve potrebne intervencije. Tu je nužna suradnja. Potreban je paralelan rad s obitelji, ali i promjene na razini zajednice u kojoj djeca žive. Potrebna su konkretna postupanja, stručnih službi u školama, socijalnog radnika koji je nadležan za to poduzimanje, kazala je.

Izjavila je kako je, prema podacima iz područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prijava zaprimljena u rujnu ove godine, a i ranije bilo postupanja i suradnje sa školama, no vezano uz druge poteškoće, a ne vršnjačko nasilje.

- Tada su na razini škole poduzete određene mjere, a roditelji upućeni na dodatne programe i tretmane. Nakon posljednjeg fizičkog napada pokrenute su daljnje mjere, poslani prijedlozi sudu, a prema roditeljima provode se odgovarajuće mjere obiteljsko-pravne zaštite.

Objasnila je i postupanje nakon izrečenih mjera.

- Postoje ustanove u kojima se upućuju djeca kad se im izrekne sudska odgojna mjera. Odgojni zavod koji je u sustavu pravosuđa je jedina ustanova zatvorenog tipa koja ima puno veće osiguranje. U ustanovama socijalne skrbi otvorenog tipa djeca mogu biti na izvršenju odgojne mjere. Za djecu koja su mlađa od 14 godina postoji Obiteljski zakon i mjera u kojoj sud može oduzeti od udomitelja pravo na život s djetetom i uputiti ga u odgojnu ustanovu, odnosno ili kod udomitelja ili kod nekog drugog za kojega se procijeni da postoji kapacitet da brine o takvom djetetu i da se smanje rizici.

Poručila je kako sam rad s djetetom, ako ne mijenjamo okruženje i zajednicu u kojoj živi, neće donijeti očekivane rezultate te pozvala na suradnju s roditeljima. 

- Trebamo se okrenuti prevenciji i suradnji, kako bi se nasilje u društvu smanjilo, rekla je.

Buljan Flander: Žrtvama podrška, počiniteljima adekvatne sankcije

Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja, govoreći o konkretnom slučaju nasilja maloljetničkih bandi na istoku Zagreba, upozorila je da stariji tinejdžeri teleskope i letve daju mlađima jer znaju da oni do 14. godine nisu kazneno odgovorni.

Istaknula je da djeca koja se problematično ponašaju dobro poznaju svoja prava i tako ih zloupotrebljavaju.

Dodala je da Hrvatska ima dobre zakone i protokole, ali se oni ne provode te da se zaštita djece vratila dvadesetak godina unazad.

- Štitimo prava životinja, prava žena, prava muškaraca, a negdje usput su se prava djece izgubila.

Poručila je da podržava prosvjed, jer misli da je to poziv na uzbunu i način da se nešto promijeni.

Zalaže se za adekvatne sankcije. 

- Ovaj je prosvjed nešto što bi nas trebalo trgnuti, ne samo za prava žrtava, nego i za prava počinitelja za njihove tretmane. Pravo počinitelja da dobije odgovornost za svoja djela, sankcije adekvatno svojoj dobi, mentalnom statusu,  zrelosti.

Komentirajući slučaj djeteta koje se zbog problematičnog ponašanja seli iz škole u školu, rekla je kako ne razumije kako cijeli sustav ne uspije riješiti jedno dijete.

Kazala je i da se stručnjaci danas često povlače, iz straha od prozivanja, društvenih mreža, medija.

- Mislim da je to profesionalni krimen, i zbog toga treba odgovarati.

Dodala je da je puno neprijavljenog nasilja, a ne prijavljuju ga ni roditelji ni škole.