Danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj

Prvi put u povijesti u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj i stoga je povratak naših iseljenika možda i zadnja prilika da se Hrvatska osnaži, demografski i gospodarski, istaknuto je u utorak na konferenciji Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj: posebnosti i prilike.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić rekao je na otvorenju skupa kako u Hrvatskoj danas živi oko 3,8 milijuna Hrvata, a procjenuje se da ih u inozemstvu ima oko pet milijuna.

Ocijenio je kako je hrvatsko iseljeništvo nastalo u specifičnim okolnostima, zbog političke nesnošljivosti jugoslavenskih vlasti prema Hrvatima i onima koji su razmišljali hrvatski, zbog čega su morali napuštati Hrvatsku, ali su svugdje u inozemstvu pokazivali da su Hrvati lojalni zajednici u kojoj žive i da su njezina dodana vrijednost.

- Jedan dio tih ljudi se vratio u Hrvatsku. Jedan dio se vraća. Trend odlaska iz Hrvatske je stao. On je minimalan i nije više problematičan. To su normalne migracije koje se događaju diljem svijeta, rekao je Anušić.

Ustvrdio je kako se u cijelom svijetu javljaju trendovi potpuno nekontroliranih migracija i generalna nesigurnost, dok se u Hrvatskoj još živi normalnim i sigurnim životom i poštuju se kršćanske vrijednosti.

- Tu sigurnost moramo čuvati i braniti jer su neke zemlje u Europi i svijetu to izgubile. Treba omogućiti tim ljudima da se vrate u Hrvatsku jer oni nose kršćanske vrijednosti, ali ljudske, jer su Hrvati, i stoga jer će, kao što su oplemenili svoju zajednicu u inozemstvu, oplemeniti i hrvatsku državu, ocijenio je ministar Anušić.

Ističe kako su neke zemlje povratkom iseljenika stvorile jake i snažne države, kao što je Izrael, koji je stvorio jednu od najutjecajnijih država svijeta te da i Hrvatska mijenjanjem zakonske regulative, koja će omogućiti povratak iseljenika može biti politički, gospodarski i demografski jača i stabilnija država.

- Imamo politički momentum te potporu premijera i Vlade da to i napravimo. Nemojmo ostati samo na parolama, dajmo tim ljudima prostor da se vrate i ulažu u Hrvatsku jer su pomagali kad je Hrvatskoj najviše bilo potrebito. Preduvjet za to je u našim politikama i zakonima jer nije stvar u tome da te ljude vratimo, već da im pružimo uvjete za povratak, a to su prvenstveno vladavina prava i pravde te uklanjanje administrativnih zapreka za povratak, poručio je potpredsjednik Vlade Ivan Anušić.

Šipić: Mjerama suzbiti negativne trendove prijašnjih godina

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je kako će se nastaviti poduzimati mjere iz natalitetne, ali i useljeničke politike, u kojoj postoji gospodarski potencijal te prilike za buduće investicije i povratke.

Naš cilj je suzbijanje i preokretanje negativnih trendova jer se u zadnje vrijeme događaju i pozitivni pomaci. Nekoliko mjeseci zaredom imamo više rođenih nego prethodne godine, a značajniji je broj povrataka i povratnika. To ne znači da smo pobijedili, ali se tako suzbijaju negativni trendovi iz ranijih godina, ocijenio je Šipić.

Smatra kako se povratak iseljenika neće dogoditi preko noći, nego strpljivom i odgovornom politikom te da će se promjene početi događati kada se osjeti sigurnost, mogućnost za brže pronalaženje posla i stana te sigurnost za mlade.

Čeka nas veliki izazov, a to je borba za ostanak i opstanak hrvatskog naroda kroz demografsku politiku, a Vlada i ovo ministarstvo će dati svoj doprinos kako bi otklonili neke postojeće zapreke, kao što su rješavanje državljanstva ili boravišta, rekao je ministar Šipić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas rekao je kako je Vlada poduzela cijeli niz mjera koje imaju za cilj povratak naših iseljenika, ali da u tome treba imati međuresornu povezanost te koordinaciju sa svim državnim institucijama i lokalnom zajednicom. Iseljenicima moramo pomoći da shvate kako Hrvatska nije samo domovina njihovih predaka ili zemlja u koju dolaze na odmor, već da je Hrvatska domovina svakog od njih te poslati im poruku da se uključe u sve oblike života u Hrvatskoj, poručio je Milas.

- Danas imamo preko 200 studenata koji studiraju u Republici Hrvatskoj koji su, rekao bih, najbolja veza ako se vrate jednog dana tamo otkuda su došli. Bit će sigurno promotori, ističe. 

U sklopu konferencije, uz ostalo, održat će se panel-rasprave o ulaganjima u Hrvatsku i prilikama za povratak, razvojnim potencijalima za povratak i useljavanje u Slavoniju i Baranju, uspješnim povratničkim pričama te postignućima hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama.

Organizatori ističu kako je cilj konferencije povezati hrvatske povratnike i iseljenike s domaćim gospodarstvom, otvoriti prostor za razmjenu znanja te potaknuti nova ulaganja i inovacije, s naglaskom na gospodarski i demografski razvoj Slavonije i Baranje, kroz investicije i međunarodna iskustva poduzetnika iseljenika.

Ovih dana očekuju se i potpore za poduzetnike iz programa revitalizacije slabije razvijenih područja, za što je, preko Ministarstva demografije i useljeništva, izdvojeno 30 milijuna eura.

Obitelj je presudila

Nakon deset godina u Irskoj presudila je - obitelj. Mladi Osječanin i njegova supruga Astrid iz Venezuele odlučili su se sa svoje dvoje djece iz Dublina vratiti u domovinu.

- Bili smo sami i sami o sebi ovisili. A ovdje djeca imaju toplinu, obitelj, bake, dede, stričeve... Sve je to utjecalo da se vratimo, rekao je Kristijan Kostadinović, povratnik iz Irske.

Slavonska mirnoća i latinoamerički temperament, kažu, itekako idu zajedno.

- Doista smo slični, Hrvati i Latinoamerikanci. Držimo do prijatelja, važna nam je obitelj. I mi smo, kao i vi, vrlo druželjubivi i darežljivi, dodaje Astrid Kostadinović. 

Tvrdi to i mlada arhitektica Mariana Glavinich iz Paragvaja. Živi i radi u Splitu. Na povratak u pradjedovu Dalmaciju potaknuli su je more i sigurnost.

- Ja kao žena nisam mogla šetati u Paragvaju sama i to je stvarno nešto što se ne može platiti. Mi u Paragvaju nemamo more, u Splitu ima i to me oduševilo, kaže Mariana Glavinich.