Danas u iseljeništvu živi više Hrvata, nego u Hrvatskoj

Po prvi puta u povijesti danas u iseljeništvu živi više Hrvata, nego u Hrvatskoj, i stoga je povratak naših iseljenika možda i zadnja prilika da se Hrvatska osnaži, demografski i gospodarski, istaknuto je u utorak na konferenciji Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj: posebnosti i prilike.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić kazao je na otvorenju skupa kako u Hrvatskoj danas ima živi oko 3,8 milijuna Hrvata, a procjenuje se da ih u inozemstvu ima oko pet milijuna.

Ocijenio je kako je hrvatsko iseljeništvo nastalo u specifičnim okolnostima, zbog političke netrpeljivosti jugoslavenskih vlasti prema Hrvatima i onima koji su razmišljali hrvatski, zbog čega su morali napuštati Hrvatsku, ali su svugdje u inozemstvu pokazivali da su Hrvati lojalni zajednici u kojoj žive i da su njezina dodana vrijednost.

Ustvrdio je kako se u cijelom svijetu javljaju trendovi potpuno nekotroliranih migracija i generalna nesigurnost, dok se u Hrvatskoj još uvijek živi normalnim i sigurnim životom, i još uvijek se poštuju kršćanske vrijednost.

- Tu sigurnost moramo čuvati i braniti jer su neke zemlje u Europi i svijetu to izgubile. Treba omogućiti tim ljudima da se vrate u Hrvatsku, jer oni nose kršćanske vrijednosti, ali ljudske, jer su Hrvati, i stoga jer će, kao što su oplemenili svoju zajednicu u inozemstvu, oplemeniti i hrvatsku državu, ocijenio je ministar Anušić.

Ističe kako su neke zemlje povratkom iseljenika stvorile jake i snažne države, kao što je Izrael, koji je stvorio jednu od najutjecajnijih država svijeta te da i Hrvatska mijenjanjem zakonske regulative, koja će omogućiti povratak iseljenika može biti politički, gospodarski, i demografski jača i stabilnija država.

- Imamo politički momentum, te potporu premijera i Vlade, da to i napravimo. Nemojmo ostati samo na parolama, dajmo tim ljudima prostor da se vrate i ulažu u Hrvatsku, jer su pomagali kad je Hrvatskoj najviše bilo potrebito. Preduvjet za to je u našim politikama i zakonima, jer nije stvar u tome da te ljude vratimo, već da im pružimo uvjete za povratak, a to su prvenstveno vladavina prava i pravde te uklanjanje administrativnih zapreka za povratak, poručio je potpredsjednik vlade Ivan Anušić.

Šipić: Mjerama suzbiti negativne trendove ranijih godina

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je kako će se nastaviti poduzimati mjere iz natalitetne, ali i useljeničke politike, u kojoj postoji gospodarski potencijal te prilike za buduće investicije i povratke.

Naš cilj je suzbijanje i preokretanje negativnih trendova jer se u zadnje vrijeme događaju i pozitvni pomaci. Nekoliko mjeseci za redom imamo više rođenih nego prethodne godine, a značajniji je broj povrataka i povratnika. To ne znači da smo pobijedili, ali se tako suzbijaju negativni trendovi iz ranijih godina, ocijenio je Šipić.

Smatra kako se povratak iseljenika neće dogoditi preko noći, nego strpljivom i odgovornom politikom, te da će se promjene početi događati kada se osjeti sigurnost, mogućnost za brži pronalazak posla i stana, te sigurnost za mlade.

Čeka nas veliki izazov, a to je borba za ostanak i opstanak hrvatskog naroda kroz demografsku politiku, a Vlada i ovo Ministarstvo će dati svoj doprinos kako bi otklonili neke postojeće zapreke, kao što su rješavanje državljanstva ili boravišta, rekao je ministar Šipić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako je Vlada poduzela čitav niz mjera koje imaju za cilj povratak naših iseljenika, ali da u tome treba imati međuresornu povezanost te koordinaciju sa svim državnim institucijama i lokalnom zajednicom.Iseljenicima moramo pomoći da shvate kako Hrvatska nije samo domovina njihovih predaka ili zemlja u koju dolaze na odmor, već da je Hrvatska domovina svakog od njih te poslati im poruku da se uključe u sve oblike života u Hrvatskoj, poručio je MIlas.

U sklopu konferencije uz ostalo, održat će se panel rasprave o ulaganjima u Hrvatsku i prilikama za povratak, razvojnim potencijalima za povratak i useljavanje u Slavoniju i Baranju, uspješnim povratničkim pričama te postignućima hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama.

Organizatori ističu kako je cilj konferencije povezati hrvatske povratnike i iseljenike s domaćim gospodarstvom, otvoriti prostor za razmjenu znanja te potaknuti nova ulaganja i inovacije, s posebnim naglaskom na gospodarski i demografski razvoj Slavonije i Baranje, kroz investicije i međunarodna iskustva poduzetnika iseljenika.