Kakva je prometna infrastruktura i koliko su nam sigurne prometnice?

Nesreća na Viru u kojoj je poginula mlada majka, trogodišnji dječak se bori za život dok su otac i ostalo dvoje djece, srećom stabilno - šokirala je cijelu zemlju.

O tome kakva nam je prometna infrastruktura te koliko su sigurne naše prometnice u emisiji Studio 4 govorio je prof. dr. sc. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.

"Ne možemo biti zadovoljni sa stanjem sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj"

Dok imamo toliko puno teško stradalih i poginulih, ne možemo biti nikako zadovoljni sa stanjem sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj, kazao je Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Spomenuo je Strategiju EU za promet koja kao jedan od glavnih ciljeva navodi smanjenje teških prometnih nesreća i teško poginulih u prometu.

- Prema toj strategiji bi sve zemlje članice do 2030. trebale prepoloviti broj poginulih u prometu u odnosu na 2020. godinu, a do 2050. godine bi trebali doći do nula poginulih, rekao je. 

- Svi mi koji se bavimo prometom, koji smo dionici prometnog sustava, moramo dati sve od sebe da se približimo toj nuli, dodao je.

Pet područja djelovanja da bi se povećala sigurnost u prometu

Na pet područja se može djelovati da bi se povećala sigurnost cestovnog prometa. To su inženjerstvo, edukacija, prevencija i kažnjavanje, hitne službe, evaluacija, pojasnio je Šoštarić.

- Inženjerstvo se bavi unapređenjem sigurnosti vozila i infrastrukture. Edukacija se bavi edukacijom ne samo u autoškolama, nego od najranije životne dobi, već od vrtića, osnovne škole, srednje škole, cjeloživotno obrazovanje. Treće područje je kažnjavanje prekršitelja. Tu najviše aktivnosti ima policija i sudstvo. Četvrta mjera je unapređenje hitnih službi, onaj zlatni sat za zbrinjavanje teško ozlijeđenih, da oni čim prije budu dovedeni u bolnicu. Tu su hitna medicinska služba i vatrogasci. I peto je evaluacija, tu su znanstvene i stručne institucije iz područja prometa koje moraju analizirati sve parametre prometa, prometnih nesreća i onda predlagati mjere koje mogu biti najefikasnije da bismo postigli taj cilj smanjenja broja teških prometnih nesreća i broja poginulih u prometu, rekao je.

Kvalitetne autoceste, ali loša infrastruktura u naseljenim mjestima

Hrvatska ima kvalitetne autoceste, ali u naseljenim mjestima nemamo dovoljno dobru infrastrukturu. Na Viru nije bilo pločnika, u Dugom selu je na djevojčicu naletio kamion i usmrtio je. Djeca nemaju siguran put od škole do kuće.

- U posljednjih 30 godina smo prometni sustav RH razvijali tako da on bude primarno u funkciji cestovnog prometa i cestovnih vozila. I zanemarili smo i druge prometne grane, posljedično smo zanemarili i pješake i bicikliste. I zato nam se događa da u Hrvatskoj sad imamo dobar sustav autocesta, imamo solidan sustav državnih cesta, ali problem nam je u gradovima, kazao je dekan Fakulteta prometnih znanosti.

- Na puno mjesta nam nedostaje nogostupa, biciklističke staze, a to je kritično za pješake i bicikliste jer oni su ranjiva skupina u prometu, nemaju nikakvu zaštitu, na njih može naletjeti automobil, može ih s vrlo malom brzinom već teško ozlijediti, dodao je.

Treba se na lokalnoj razini dogovoriti kako raspodijeliti prostor.

- Svi mi želimo sigurnost prometa, ali kad treba dati dio svoje parcele da bi se napravio nogostup, onda počnemo smatrati da se prometne nesreće događaju negdje drugdje i da na tom području nije baš potrebno, nego da on može biti negdje drugdje. Tu će trebati svi malo više razumijevanja. Jasno, jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine koji imaju najviše cesta po kojima se kreću pješaci, gdje treba nogostup, moraju na tome puno raditi, moraju tražiti sredstva za investicije u izgradnju tih nogostupa, moraju tražiti europske fondove, bilo koje načine da bi se ta infrastruktura izgradila, a paralelno s tim onda rješavati te imovinsko-pravne odnose koji često nisu jednostavni, ali treba na tome ustrajati, naglasio je Šoštarić.

Sigurnost pješaka u prometu

Stručnjak za promet ističe da sigurnost pješaka u prometu "nije najbolja" jer često u nesrećama stradaju pješaci.

- Oni su ranjiva skupina u prometu, na njih trebamo posebno paziti. Za njih je bitna infrastruktura, ali opet tu bi naglasio, jako je bitna edukacija, kazao je.

Pješaci samostalno kreću u promet sa 7, 8 godina u prvom razredu osnovne škole i treba puno raditi na edukaciji, da se djecu naučim kako sigurno, savjesno, odgovorno sudjelovati u prometu, kako vidjeti u prometu, ali k kako biti viđeni, napomenuo je.

- Moraju točno znati koje su opasnosti, gdje se mogu sigurno kretati. To treba kontinuirano provoditi u višim razredima (osnovne škole), u srednjim školama i tako kroz nekoliko godina možemo promijeniti stanje sigurnosti u prometu. Ako sad puno više energije uložimo u edukaciju djece u prvom razredu osnovne škole o sigurnosti prometa, za 10 godina ćemo sigurno imati savjesnije i odgovornije vozače na cestama, rekao je Šoštarić.

Uloga autoškola -  osposobljavaju li kvalitetno mlade vozače?

- Autoškole dođu kad je osoba već koliko toliko isprofilirana. Vozački ispit možete krenuti u školu sa 17 i pol godina, s 18 možete dobiti vozačku. Znači, autoškole nauče prometna pravila, pravilno rukovati i upravljati automobilom, ali u tih 35 sati ne može se napraviti puno. Sad, ne krivim tu autoškole, moglo bi se tu možda još malo uvesti nekog poligona pa da se tim mladim vozačima napravi neka simulacija što se s autom događa na snijegu, na kiši, na poledici, nekog proklizavanje ili tako nešto, ali opet se tu ne može sve, objasnio je.

"Alkohol i vožnja ne idu zajedno"

Tragediji na Viru kumovao je jedan od pet ubojica u prometu - alkohol. Osim njega, treba spomenuti i preveliku brzinu, nesavjesno i neodgovorno ponašanje i korištenje mobitela.

- Alkohol i vožnja ne idu zajedno(...)Treba to stalno ponavljati, novim generacijama objašnjavati, naglasio je Šoštarić.

- U skandinavskim zemljama ljudima ne pada na pamet da piju i voze. Mislim da takvo stanje svijesti mi moramo postići u Hrvatskoj, a to možemo kroz intenzivnu edukaciju i kažnjavanje, da ti prekršitelji koji su vozili uz alkohol budu kažnjeni bez obzira jesu li učinili prometnu nesreću ili nisu. Znači, ako ih se uhvati u alkoholiziranom stanju za volanom, te kazne moraju biti brze i rigorozne, dodao je.

Starost voznog parka u Hrvatskoj

Što je vozilo novije, ono ima više sigurnosnih sustava koji će spriječiti prometnu nesreću i zaštititi vozača i putnike ako do prometne nesreće dođe.

- Automatsko kočenje, prepoznavanje napuštanja traka i prepoznavanje umora, to sve imaju nova vozila, današnja, već u serijskoj opremi i to može jako puno pripomoći ako vozač pogriješi da ne dođe do prometne nesreće, onda ima i puno ovih pasivnih elemenata sigurnosti ako dođe do nesreće, da se spriječe teške posljedice - pametni zračni jastuci, pametni pojasevi i sl. To sve novije automobili imaju, stariji nemaju, tako da kad sa starijim autom dođe do prometne nesreće, budu i teže posljedice, rekao je Šoštarić.

U Hrvatskoj vozni park u prosjeku star 14 godina. Mjera koja bi se trebala provesti - subvencioniranje kupnje novih vozila.

- Mislim da nam je 70% vozila starije od 10 godina, tako da tu bismo morali raditi na pomlađivanju voznog parka i tu ima jedna dobra mjera koja bi se trebala provesti, treba samo naći konkretno rješenje za njezino provođenje, to je subvencioniranje kupnje novih vozila. Kako sad recimo Fond za energetsku učinkovitost financira kupnju električnih vozila, tako bi trebalo naći program da se ljudima koji imaju stara vozila i žele ih zamijeniti omogući novo vozilo, odnosno da im se subvencionira da za neku svoju platežnu sposobnost mogu kupiti novije, modernije vozilo koje ima sve te sigurnosne sustave, ustvrdio je.

Poboljšanje edukacije od najranije dobi

Svake tri godine radi se  evaluacija Nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu, gleda se što se napravilo i što se još mora napraviti. Fakultet prometnih znanosti u suradnji s MUP-om i ostalim dionicima radi na njegovoj evaluaciji i u jesen će izaći neke nove mjere.

Jedna od mjera je poboljšanje edukacije u osnovnim školama.

-  Fakultet prometnih znanosti s Agencijom za odgoj i obrazovanje i u suradnji s MUP-om,  radi na programu unaprjeđenja postojeće nastave i sigurnosti cestovnog prometa. Znači, da se ono što je u postojećim programima djeci prezentira na moderniji način po uzoru na europske zemlje koje to dobro rade, rekao je.

Za sljedeću školsku godinu priprema se tzv. kurikulum međupredmetnih tema gdje će se iz raznih predmeta učiti o sigurnosti prometa.

-  Nešto i iz matematike o brzinama kretanja u prometu, nešto iz prirode, ovo što se sad uči, zatim i u tehničkom, u fizici puno toga o prometu. Tako da ćemo kroz svih osam godina pokušati kontinuirano razvijati svijest o sigurnosti prometa sukladno dobi osnovnoškolskih učenika i tako vjerujem da ćemo onda kroz nekoliko godina imati savjesnije i odgovornije sudionike u prometu. I ono što je bitno, pokušat ćemo preko tih učenika doći do roditelja, otkrio je Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: