Ravnatelj DHMZ-a: Nevrijeme je došlo brzo, teško ga je prognozirati

Sve češće ekstremne vremenske pojave najbolji su znak da već živimo u vremenu kada klimatske promjene ozbiljno utječu na naš svakodnevni život. Danas je Split pogodilo do sada neviđeno nevrijeme – snažna oluja protutnjala je gradom ostavljajući za sobom štetu, paniku i uznemirene građane. 

Ekstremno nevrijeme u Splitu; nije bio tornado, ali jest rijedak i snažan meteorološki događaj

Mediji su događaj popratili naslovima poput „armagedon“, dok su stručnjaci ponudili objašnjenje – meteorološki gledano, riječ je o iznimno rijetkoj pojavi, ali ne o tornadu.

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Ivan Guttler u središnjem Dnevniku HTV-a izrazio je žaljenje zbog posljedica nevremena.

- Nadam se da će naši građani koji su ozlijeđeni što prije i brže ozdraviti. Danas nismo imali tornado na području Splita. Nastao je jedan konvektivni oblak na otvorenom moru, koji je brzo prešao preko Drvenika i otoka, te oko osam, devet sati ujutro zahvatio područje Splita, prouzročivši veliku štetu, rekao je. 

Prema njegovim riječima, oblak je dosegnuo visinu od gotovo 15 kilometara, a imao je orkansku brzinu ne samo pri tlu, već i na višim slojevima atmosfere. Šteta je nastala ne samo zbog vjetra, već i zbog obilnih oborina i tuče.

- Nije bio tornado, nije bio armagedon, ali možemo reći da je riječ o vrlo ekstremnom i rijetkom događaju, zaključio je Guttler.

Je li nevrijeme posljedica klimatskih promjena?

Guttler je objasnio da su se slične oluje javljale i u prošlosti, no klimatske promjene dodatno pojačavaju njihovu snagu.

- Klimatske promjene, osim što podižu temperaturu zraka, podižu i temperaturu mora, uključujući i Jadran. Veliki dijelovi Sredozemlja topliji su od prosjeka. Ta dodatna toplina i vlaga daju više energije sustavima poput ovog, čime raste vjerojatnost za jače štete na obali, istaknuo je. 

Posebno je naglasio da se klimatske promjene najjasnije očituju kroz povećan broj toplinskih valova – na kopnu i na moru.

Upravo su prethodna dva toplinska vala stvorila "toplu podlogu", a dolazak hladne fronte stvorio je idealne uvjete za grmljavinsko nevrijeme.

Zašto nije izdano crveno upozorenje za Split?

Za splitsko područje jučer je bilo izdano žuto upozorenje, koje podrazumijeva potencijalno opasno vrijeme, a zatim i narančasto upozorenje.

Mnogi se pitaju zašto nije izdano i crveno upozorenje, koje označava izuzetno opasno vrijeme.

- Ovo je bio veliki test za cijeli sustav. Od nastanka oblaka do dolaska nad urbanizirano područje prošlo je samo pola sata do sat. Takve događaje je izuzetno teško prognozirati. Za razliku od jučerašnje situacije u istočnoj Hrvatskoj, kada smo imali više sati da izdamo crveno upozorenje, ovdje jednostavno nismo imali dovoljno vremena, pojasnio je ravnatelj DHMZ-a.

Uloga meteoroloških radara i prognoza

Sve više građana koristi internetske prikaze vremena i radarske karte. Guttler je istaknuo važnost tri nova radarska sustava postavljena na Jadranu 2022. godine, koji omogućuju procjene svakih pet minuta.

- Radari u Istri, Debeljaku i na Pelješcu omogućuju nam da uočimo razvoj sustava već nad Italijom. Uz to koristimo meteorološke modele koji daju prognoze tri i sedam dana unaprijed. Napredak je velik, ali ovakvi događaji pokazuju da još moramo dodatno razvijati sustave i mehanizme upozoravanja, dodao je. 

Što nas čeka sljedećih dana?

Nakon današnjeg nevremena u Splitu i tuče u Slavonskom Brodu, građani se s razlogom pitaju što nas čeka u narednim danima.

- Još večeras imamo narančasta upozorenja za obalne regije i istok Hrvatske. Sutra i prekosutra očekujemo određeno smirenje i nešto mirnije dane. Preporučujemo građanima da prate službene izvore poput DHMZ-a i aplikacije HRT Meteo, kako bi mogli sigurno planirati svoje aktivnosti, poručio je Guttler.