Više mjeseci trajale su kritike na reformski paket zakona za područje socijalne skrbi. Udruge, ali i saborska oporba, navodili su kako nije prihvaćeno mišljenje struke da se sustav nepotrebno centralizira, te da će dugoročno imati negativne posljedice. Zakoni su stupili na snagu, a što to konkretno znači za korisnike prava iz socijalne skrbi, govorila je u Studiju 4 predsjednica Hrvatske komore socijalnih radnika Štefica Karačić.
Hrvatska komora socijalnih radnika i još mnogo udruga na zakone su uputili 2400 primjedbi, ne samo na zakon o socijalnoj skrbi, nego na cijeli paket reformskih zakona.
- Jedna ili dvije primjedbe su uvažene od 2400, gotovo ništa. Nije nam jasno, ne možemo razumjeti kako resorno ministarstvo očekuje provesti ovakav jedan sasvim drugačiji zakon o socijalnoj skrbi, ako neće imati podršku onih koji će tu reformu nositi. Trebali bismo težiti tome da sustav socijalne skrbi bolje funkcionira, da bude učinkovitiji i pravedniji. Da pred njim svi građani budu u jednakom položaju, to je ono za što smo se mi zalagali. Naši su prijedlozi išli u smjeru rasterećenja ključne ustanove u sustavu socijalne skrbi, a to je Centar za socijalnu skrb, rekla je Štefica Karačić.
Dodaje kako od rasterećenja neće biti ništa, već će se stvoriti još teža i složenija situacija koja će biti uzrokovana činjenicom da će se centri za socijalnu skrb reorganizirati u područne jedinice Zavoda za socijalni rad.
- Struku posebno zabrinjava činjenica da se u zakonu ne vidi kako će te organizacijske jedinice biti ustrojene i što će obavljati. Problematičan je i sustav upravljanja, s obzirom na to da ne vidimo koje kompetencije trebaju imati ključne osobe: ravnatelji, pomoćnici ravnatelja, itd. za vođenje tog Zavoda za socijalni rad, kaže.
Karačić je u primjedbi napisala da treba osigurati moderan sustav socijalne skrbi.
- Fleksibilan sustav koji je dostupan korisniku, koji je decentraliziran, gdje će se dati prostor i mogućnost na lokalnim razinama da se, u skladu s definiranim potrebama korisnika, izrade programi koji će biti dio te lokalne zajednice, a ne koji će biti strano tijelo nametnuto s nacionalne razine, što će se ovim zakonom i dogoditi. Nije isto prakticirati socijalnu zaštitu u gradu Zagreb ili nekoj nerazvijenoj županiji, smatra.
Istaknula je kako novi zakon nije strukturiran tako da odmogne korisnicima, te da ne sumnja u dobru namjeru resornog ministra da unaprijed socijalni sustav i zaštitu korisnika. Međutim, smatra kako će odmoći činjenica da će se sustav baviti "sam sobom" idućih godinu ili dvije dana.
- Možda će čak to restrukturiranje sustava stručnjake fokusirati na tu problematiku i imat će manje vremena za same korisnike. Iako se bojim da će i u daljnjem procesu stručnjaci biti izuzeti i da će se opet ignorirati što struka ima o tome reći, napominje.
Karačić smatra kako je u struci prisutno previše administracije, a istaknula je i kako nedostaje socijalnih radnika kojima su plaće premale.
- Znamo kakve su plaće u javnim sektorima, o njima se govori samo kad idu pregovori između sindikata i Vlade u odnosu na težinu posla kojim se bave radnici u sustavu socijalne skrbi one su vrlo loše, kaže.
"Predlagali smo slovenski model"
Karačić je rekla kako sustav socijalne skrbi niti u jednoj državi članici EU-a ne funkcionira besprijekorno s obzirom na složenost problematike, ali da je slovenski sustav socijalne skrbi najbliži hrvatskoj tradiciji, uvjetima života i navikama.
- Mi smo predlagali resornom ministarstvu da se pogleda slovenski model i način na koji su oni uredili svoj sustav, i na koji način su ono što je u sustavu dobro pokušali zadržati i unaprijediti. Međutim, nije se ni taj glas čuo, kaže.
- Socijalna skrb vrlo je složena djelatnost, izgleda jednostavno i misli se da smo mi samo za one koji nemaju sredstava za život, ali mi postupamo i po obiteljskom i kaznenom zakonu, dakle imamo puno ovlasti. Vrlo je širok spektar nadležnosti gdje nam dolaze i ljudi koji su itekako dobrostojeći financijski, ali imaju obiteljsku problematiku koja se mora rješavati kroz ovaj sustav. I to su zapravo oni najsloženiji predmeti na kojima se radi i koji zahtijevaju visoko specijaliziranog stručnjaka, stručnjaka u kojeg se ulaže, koji zahtijeva da onaj tko nosi sustav, tko upravlja sustavom i odlučuje na razini socijalnih politika ima povjerenja u one koji provode te politike, zaključuje Karačić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!