Karin o slučaju u novozagrebačkoj školi: Nismo dobili prigovor od škole

Sve smo češće u posljednje vrijeme svjedoci slučajeva gdje u školama rješavanje problema preuzimaju roditelji. U novozagrebačkoj školi ponavlja se slična situacija kao u školi u središtu Zagreba i školi u Puli. Jedno dijete remeti red i mir ostalih učenika, a roditelji nisu zadovoljni kako škola i stručno osoblje rješavaju situaciju.

Reagirao je Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja u Ministarstvu obrazovanja, koji je rekao da nisu dobili inicijativu, odnosno prigovor od škole, ali da rješenje postoji.

Slučaj u novozagrebačkoj školi

Reporter Krešo Volarević razgovarao je s majkom djeteta koja je govorila u ime svih okupljenih roditelja.

- Imamo velik problem u razredu, radi se o prvašićima. Od prvog dana nastave prošlog polugodišta, jedno dijete u razredu fizički i psihički zlostavlja svu drugu djecu - tuče, viče, lupa, psuje učiteljice, šapće užasne riječi djeci na uho, baca stvari, skida hlače. Počelo je to da udara učiteljice po stražnjici, gura ruke učiteljici u majicu, to je borba. Ima asistenta kojeg je dobio nakon tri tjedna. Asistentica je divna i radi sve što može da takve incidentne situacije spriječi. Jako je to teško i one se stalno ponavljaju, ispričala je majka djeteta.

Roditelji su se najprije obratili školi, međutim, kako kažu, prikazivano je kao da nema pravnog okvira da se sve brzo riješi.

Učenik dobio asistenticu; incidentne situacije se nastavljaju, djeca traumatizirana

- Osim toga što je on dobio asistenticu, nije poduzeto nešto drugo da se smanje incidentne situacije. Mi kao roditelji sastavili smo kolektivni dopis i javili smo se svim nadležnim institucijama - Ministarstvu, Agenciji za odgoj i obrazovanje, pravobraniteljici, policiji, socijalnom radu, gradskom uredu. I o tom predmetu navodno sad se nešto raspravlja, ali to i dalje stoji, a naša djeca su traumatizirana, kazala je majka djeteta.

Dodala je da djeca doma plaču te da većina djece pokazuje neke znakove traumatizacije.

- Ne žele u školu, moj sin ujutro suze, trbušni bolovi, loša koncentracija. Čujem isto tako od drugih roditelja da se na nastavi ne mogu koncentrirati, rekla je.

 No, treba naglasiti da je riječ o djetetu koje ima teškoća.

- To je dijete koje je dvije godine starije, koje je dobilo dvije odgode i koje je Ministarstvo poslalo u redovni razredni odjel, dodala je.

Roditelji se cijelo vrijeme pitaju kako se dogodila ta golema pogreška da dijete nije tamo gdje bi trebalo biti, da se muči i maltretira sve ostale. Majka djeteta rekla je da se osjećaju očajno i nemoćno te da su angažirali odvjetnicu.

Karin: Procedura postoji, ali svatko treba dobiti šansu

Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja, komentirao je slučaj i rekao da je procedura jasno propisana te da može doći do promjene oblika obrazovanja u odnosu na sadašnje, ali da škola mora poslati prigovor.

Na pitanje kako je moguće da je dijete koje je imalo odgodu dvije godine završilo u ovome razredu, rekao je da se kao sustav i društvo opredjeljujemo za inkluziju, da svako dijete dobije šansu razviti svoje potencijale.

- Postoje stručni timovi škole koji predlože primjereni oblik obrazovanja stručnom timu osnivača i onda oni odrede koji oblik obrazovanja je najprikladniji za svako dijete, rekao je.

Radi se o učeniku koji je došao iz predškolske ustanove, imao je odgodu upisa. Povjerenstvo, struka, je smatrala da tom djetetu treba pružiti šansu da ide u redovni razred uz prilagođeni program. Ono što roditelji moraju znati, rekao je Karin, da je svako rješenje o primjerenom obliku obrazovanja promjenjivo.

- Kada dijete dođe u školu, stručni tim škole nije mogao vidjeti, niti je mogao znati kako će dijete reagirati kad dođe u takvu sredinu, je li taj oblik obrazovanja za njega primjeren. Ako se pokaže da nije, pokreće se procedura od stručnog tima škole da se predloži drugi oblik obrazovanja koji će biti prilagođen za tog učenika, dodao je.

"Nismo dobili prigovor od škole"

Cijeli postupak ne traje dugo, potrebno je da škola pokrene inicijativu, odnosno uputi prigovor, objašnjava Karin.

- Škola daje gradskom uredu koji je u ime osnivača i ako se roditelj žali, drugostupanjsko povjerenstvo Ministarstva ili potvrđuje ili pobija to rješenje, rekao je.

- Mi nismo dobili nikakvu inicijativu od stručnog tima škole, kazao je.

Istaknuo je da ako stručni tim škole pokrene proceduru, u roku 15 dana oni mogu poslati prijedlog promjene oblika obrazovanja gradskom uredu i to će biti riješeno za mjesec dana.

Karin je rekao da Ministarstvo u ovakvim slučajevima razgovara s roditeljima s jedne i druge strane.

- Puno je razgovora i u školama u koje ja osobno odem, i moji suradnici razgovaraju s roditeljima. Gdje god imamo suradnju roditelja, ti se problemi rješavaju, ustvrdio je.

Napomenuo je da u sustavu ima više od 32 tisuće djece s teškoćama u razvoju te da postoji nekoliko slučajeva koji se pojavljuju na ovaj način.

 -Ovdje sad pomalo se gubi ta granica gdje je to kad branite ili kad se borite za svoje dijete, a ne ugrožavate drugo dijete. Mi ne možemo sada, kao sustav, ići u drugom smjeru, kad smo rekli da idemo u inkluziju, da idemo omogućiti svakom djetetu da razvije svoje potencijale, a ne možemo ga omogućiti ako izoliramo to dijete, kazao je.

"Više komunikacije i povjerenja u struku"

- Kako možemo pomoći djetetu kojemu treba socijalizacija, a mi tražimo kao roditelji da se to dijete izdvoji i da ono ne bude s djecom. Malo više povjerenja roditelja u struku, rekao je.

Dodao je da kad sluša roditelje, uzima u obzir da su izvori njihovih informacija samo njihova djeca te da vrlo brzo donose vrijednosne sudove o tome što bi trebalo napraviti.

- Struka ipak treba biti ta koja to odlučuje, ali kad se pokaže da neke stvari nisu primjerene ili nije dijete dobro reagiralo, to se mijenja u interesu svakog djeteta. Nama je interes da svako dijete bude u sustavu odgoja i obrazovanja i taj odgojni dio ne možemo bez roditelja. Znači, roditelji s učiteljima, nastavnicima, ali i mi kao ministarstvo koje sve to nadzire, smo uvijek na raspolaganju i pomoći, dodao je.

Ustvrdio je kako je razumljivo da roditelji žale to dijete, ali da traže za njega drugo rješenje.

- Trebamo svi zajedno sjesti. Ono što sam ja ovdje vidio, to je da oni misle da ne postoji procedura, da je taj oblik obrazovanja koji dijete ima, završena priča, ali nije, ponovio je.

- Malo više povjerenja jedni u druge, više komunikacije, i više trebamo vjerovati struci koja ipak objektivnije i stručnije procjenjuje kako bi to trebalo. Proces socijalizacije i proces koji djeca trebaju proći ne može proći u jednom danu, u jednom mjesecu. Ovo je proces i roditelji trebaju shvatiti da, možda je ovdje bilo malo problema što nije odmah pomoćnik u nastavi angažiran, nego s malim zakašnjenjem, ali mi smo u kontaktu sa školom, rekao je.

- Ja ću vjerojatno i danas otići u školu, tako da ćemo razgovarati, jasno uputiti, da vidimo na koji način će se ovo riješiti, ali rješenja postoje, zaključio je.

Dodao je da razumije roditelje, ako ima fizičkog nasilja, to se ne može tolerirati, nego se svakako mora spriječiti.

Jesu li postojeće pedagoške mjere i protokoli učinkoviti u ovakvim slučajevima?

Karin smatra da su pedagoške mjere učinkovite, ali uvijek postoje izolirani slučajevi.

- Sve ono što je rađeno, struka je predložila, napravila je i ove pedagoške mjere. Pedagoške mjere nisu kazna, one bi trebale biti učenicima kojima su izrečene upozorenje i pojačani rad da bi se učenik vratio na normalno ponašanje, rekao je.

U ovom slučaju, Karin napominje, govori se o sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja koje je zakonski obvezno za svu djecu, tako da ne može doći do isključenja učenika iz sustava. Ono mora ostati u sustavu, ali u jednom obliku obrazovanja koji je njemu primjeren.

O premještanju djece u drugu školu

U drugim slučajevima učenika došlo je premještanja djece iz jedne škole u drugu. Koliko je to dobro i efikasno s obzirom na to da se onda i to dijete označava kao problematično i možda mu se stvaraju problemi u budućnosti?

- To dijete se označi kao problematično samo kada dođe ovako u javnost i u medije. Kad se izreče mjera preseljenja u drugu školu, ona se izreče kao mjera koja je djetetu potrebna zbog promjene sredine, zbog situacije u kojoj je bilo, jer imate djece koja se u jednom razredu ne snalaze dobro ili imaju nekakve probleme. Promjenom sredine se puno toga mijenja, rekao je.

Karin je za kraj ponovio, da što se tiče spomenutog slučaja, tražili su da se škola službeno očituje o ovome slučaju.