Blagdan je sv. Stjepana: Obilaze se prijatelji, počinje blagoslov domova

Katolici diljem svijeta, dan nakon Božića, slave blagdan svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika - koji je simbol borbe za pravdu i praštanje.

Blagdan svetog Stjepana prvomučenika u našoj je zemlji i neradni dan. Dan nakon Božića crkva odijeva crvenu boju liturgijskog ruha koja označuje mučeništvo.

Tradicionalno je blagdan svetog Stjepana i dan zajedništva i susreta, kada se po običaju posjećuju obitelj i prijatelji. U mnogim krajevima danas počinje i blagoslov obitelji. 

Šaško: Vjernici kao predmet ismijavanja i isključivanja

S mise u Zagrebačkoj katedrali poslane su poruke milosti, snage i ustrajnosti u vjeri, ali i poziv na suprotstavljanje mržnji, zavisti i isključivosti u društvu. Misno slavlje u 10 sati predvodio je mons. Ivan Šaško, koji je u propovijedi istaknuo Svetog Stjepana kao primjer čovjeka koji je, unatoč progonu i nerazumijevanju, ostao dosljedan dobru, vjeri i ljubavi.

Naglasio je kako su milost i snaga darovane svima, ali da ih ljudi često zanemaruju, zaboravljajući da se pouzdanje u Boga i u vlastitu savjest pronalazi u molitvi i osobnom odnosu s Kristom. Upravo u tom susretu Boga i čovjeka, poručio je, nalazi se izvor snage za nošenje s izazovima, ali i s vlastitim slabostima.

U propovijedi se osvrnuo i na suvremene primjere u kojima se kršćanski način života dovodi u pitanje, pa čak i ismijava. To se vidi, na primjer, kazao je - "po roditeljima koji kršćanski odgajaju svoju djecu. S njima idu u crkvu i zbog toga su ismijavani. Slično je s djevojkama i mladićima, nastavnicima i profesorima koji u školama i na fakultetima bivaju isključivani jer brane dostojanstvo života ili vrijednost obitelji". 

Vjernike je pozvao da se, umjesto podjela, vrate Bogu, jer se upravo u tom povratku rađa ljubav koja pobjeđuje mržnju i daje snagu za svakodnevni život.

"Sveti Stjepan mi puno znači, tata mi je bio Stjepan i zato mi je ovaj blagdan posebno emotivan", "Ovo je veliko veselje. Nakon pet godina ponovno dolazimo u katedralu i šteta bi bilo biti na Kaptolu, a ne ući unutra", samo su neke od izjava vjernika nakon održane mise.

Zagrebačka katedrala ostaje otvorena za molitvu i osobni boravak svakodnevno od 8 do 19 sati, dok se sveta misa ondje služi nedjeljom i blagdanima.

Općina Štefanje slavi imendan

U Štefanju, jedinoj općini u Hrvatskoj koja nosi ime po Svetom Stjepanu, blagdan prvomučenika i ove je godine obilježen kao imendan cijelog mjesta. Središnji dio proslave započeo je svečanom svetom misom u jednoj od najstarijih crkava u ovom dijelu zemlje, sagrađenoj još 1242. godine.

Misno slavlje pratilo je pjevanje božićnih pjesama uz veliki tamburaški orkestar, a uz imendane su se, kako nalaže lokalna tradicija, čestitali i prezimendani, jer je u Štefanju i danas mnogo obitelji s prezimenom Štefović. Među slavljenicima je bio i Silvestar Štefović, načelnik općine Štefanje, koji je istaknuo da se slavlje ne završava misom.

– Danas je u Štefanju doista veselo. Najvažniji dio je sveta misa, a večeras u 18 sati pripremili smo i koncert božićnih pjesama koji će izvesti naši domaći tamburaši za sve mještane, rekao je Štefović.

Unatoč snažnoj tradiciji, u Štefanju je, kako priznaje načelnik, sve manje djece koja nose ime Stjepan ili njegove izvedenice. Općina je čak uvela i financijski poticaj roditeljima u iznosu od 660 eura kako bi se ime sačuvalo, no rezultati zasad izostaju. Jedan od pokušaja očuvanja identiteta općine vidljiv je i u novom dječjem vrtiću koji nosi ime Stjepan. Time se, nadaju se u općini, želi dodatno potaknuti roditelje da se odluče za to ime.

Posebno svečano u crkvici svetog Stjepana pod borovima u Splitu

Blagdan Svetog Stjepana posebno je svečano obilježen u Splitu, u Župi svetog Stjepana pod borovima, na Sustipanu. Brojni vjernici okupili su se na misnom slavlju u maloj crkvici smještenoj u jedinstvenom ambijentu, pod borovima i s pogledom na more.

Crkvica svetog Stjepana sagrađena je na mjestu nekadašnjeg samostana iz 11. stoljeća, a zbog svoje bogate povijesti i posebnog ugođaja svake godine privlači velik broj vjernika, iako sama župa broji oko tri tisuće članova. Zbog ograničenog prostora, mnogi su misu pratili ispred crkve, što je dodatno naglasilo zajedništvo i svečanost blagdana.

Misno slavlje predvodio je nadbiskup Zdenko Križić, koji je u propovijedi podsjetio na značenje Svetog Stjepana kao prvomučenika i uzora kršćanske vjernosti. Poručio je da se vjera ne može odvojiti od žrtve te istaknuo kako je Sveti Stjepan, i u trenutku patnje i smrti, ostao okrenut prema nebu i nije se odrekao Isusa. Upravo zato, naglasio je, može biti trajni uzor u vjeri, ljubavi i ustrajnosti svim vjernicima.

– Mučeništvo nije samo fizička smrt, nego svakodnevno umiranje sebi. Kad izabiremo istinu umjesto laži, ljubav umjesto mržnje i oproštenje umjesto osvete, u svakome takvom činu u nama živi Stjepan, odnosno snaga Isusove ljubavi, poručio je.

"Čovjek se osjeća ponovno duhovno obnovljen na današnji dan, ovo je ipak veliki svetac kojeg štuju ovdje i ljudi u cijeloj Hrvatskoj", "On je spojen s Božićem, sveti Stipan. A sutra je sveti Ivan - moj imenjak i tako da ne može se pogriješiti", "Više nego blagoslovljeni smo, toliko ljudi sad ponovno dolazi ovdje kod nas da je to stvarno divota za ovaj naš grad", neke su od reakcija vjernika.

Poruka iz Rijeke: Praštanje nije samo blagdanska poruka

U katedrali svetog Vida u Rijeci misu je predvodio rektor katedrale velečasni Ivan Stošić. Okupljene vjernike podsjetio je da baš kao i prvomučenik Stjepan trebamo moliti, ne samo za nama bliske ljude, nego i za naše neprijatelje. Iako su blagdani posebno vrijeme praštanja, u svome srcu svakodnevno bismo trebali pronalaziti snage i praštati drugima.

U kršćanstvu kada se govori o mučeništvu, vrlo je važno poimanje i ljubavi, koja je, kako to kažemo besplatna, koja je bezuvjetna, ljubav do kraja. Ljubav koja u kršćanstvu obuhvaća i one koji nas progone, neprijatelje, poručio je vlč. Ivan Stošić.

"Želim svima puno zdravlja, mira, veselja, okupa obitelji i sve najbolje u novoj godini", "Obilje mira i blagoslova, mislim da nam to najviše treba na svijetu, a sve ono što još dođe uz to je dodana vrijednost", poručili su vjernici nakon mise. 

Blagdan sv. Stjepana u Vukovaru: Podsjetnik na snagu svjedočenja, oprosta, zajedništva

U crkvi svetih Filipa i Jakova u Vukovaru posebno emotivan trenutak bio je božićni blagoslov djece, kojim je istaknuta poruka obitelji, vjere i nade. Blagdan svetog Stjepana i ove je godine podsjetio na snagu svjedočenja, oprosta i zajedništva, vrijednosti koje su posebno snažne u gradu Vukovaru.

- Trebamo izabrati primjer svetog Stjepana jer kako evanđelje kaže, tko ustraje do svršetka, taj će se spasiti. Tko do kraja svoga života, svoju jedinu snagu i povjerenje polaže u Boga baš poput svetog Stjepana, taj je Bogu mio, rekao je fra Marko Ćosić, župni vikar.

- Imam petero djece i nastojim ih odgojiti u katoličkoj vjeri, tradicionalnoj, konzervativnoj. Trudimo se najbolje što možemo, a to je da među ostalim dolazimo na misu, rekao je Tin.

- Otac mi je Stjepan. Idemo sad na ručak tamo. Stjepan je prvomučenik. Ja sam Ivan, drugi dan je kod mene svečanost. Ne možemo niti zamisliti da ne dođemo danas na misu, da ne dođemo ovdje još jednom pogledati jaslice, da jednostavno vidimo kako je to sve lijepo pripremljeno, izjavio je Ivan.

Štefanje u Varaždinu: Radost Božića i nakon blagdana

Blagdan svetog Stjepana u liturgijskom kalendaru dolazi odmah nakon Božića, što, kako ističe vlč Ivica Cujzek, nije slučajno. Upravo taj redoslijed podsjeća vjernike da se božićna radost ne zadržava samo u blagdanskom ugođaju, nego se treba nastaviti živjeti u svakodnevici.

Govoreći ispred varaždinske crkve Dobroga Pastira, župnik Župe svetih Fabijana i Sebastijana naglašava da nas blagdan svetog Stjepana potiče na realnost Božića – sve ono lijepo i veliko što se slavi na sam Božić, treba se potvrditi djelima u životu nakon blagdana.

U varaždinskom kraju Božić se tradicionalno doživljava kao obiteljski blagdan, vrijeme intime i okupljanja u krugu najbližih. Štefanje, međutim, nosi drukčiji naglasak - obilaze se rodbina i prijatelji, čestita se Božić i radost koja se nosi u srcu - širi dalje.

Upravo taj izlazak iz obiteljskog doma prema drugima simbolički povezuje Božić i svjedočenje vjere u svakodnevnom životu. Blagdan svetog Stjepana, poručuje župnik, prilika je da se vjernici ohrabre i podsjeti ih se da se vjera ne živi samo u izvanrednim trenucima, nego u svakodnevnim, običnim okolnostima.

Vjernici u Puli istaknuli važnost praštanja i humanosti

U Crkvi svetog Antuna u Puli i ove se godine na blagdan svetog Stjepana okupio velik broj vjernika. Dan nakon Božića, vjernici su došli moliti za dar vjere, ali i prisjetiti se svjedočanstva prvoga kršćanskog mučenika, čiji život i smrt i danas snažno odjekuju među vjernicima.

– Sveti Stjepan je naš katolički blagdan, prvi mučenik Crkve i slavimo ga dolaskom u crkvu, rekao je jedan od vjernika, naglasivši važnost zajedničke molitve i sjećanja na njegovu žrtvu.

Drugi vjernici ističu da je sveti Stjepan bio borac za pravdu te da takvih primjera u društvu danas nedostaje. Njegovo svjedočanstvo, kažu, poziv je na osobnu odgovornost, ali i na spremnost da se ostane vjeran svojim vrijednostima unatoč teškoćama.

U porukama vjernika posebno se ističu molitve za mir, prestanak ratova i patnji te poziv na humanost. Da ljudi postanu ljudi – kratka je poruka jednoga od okupljenih, dok drugi naglašavaju želju za mirom bez mučenja i stradanja ikoga.

Fra Stjepan Brčina: Obeshrabrenje dolazi kad vjera postane dekor

Na blagdan Svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, gost emisije Dobro jutro, Hrvatska fra Stjepan Brčina govorio je o značenju tog dana, ali i o suvremenom doživljaju Božića i vjere. Istaknuo je da sveci nisu samo zaštitnici, nego i trajna provokacija vjernicima jer svojim životom postavljaju pitanje osobne autentičnosti vjere.

Sveti Stjepan, naglasio je, nije stradao zbog karitativnog rada, nego zato što nije šutio o Bogu, čime ostaje snažan primjer spajanja služenja i naviještanja. Fra Brčina kritički se osvrnuo na komercijalizaciju Božića, upozorivši da se nakon gašenja blagdanskih svjetala često gasi i osjećaj radosti, što kod mnogih ostavlja prazninu, tjeskobu i obeshrabrenje.

Smatra da to pokazuje koliko se Božić sve češće živi površno, bez dublje duhovne povezanosti. Posebno je istaknuo da je današnje društvo obilježeno strahom, razočaranjem i gubitkom nade te poručio da je obeshrabrenje teže izliječiti od fizičke bolesti jer čovjeka lišava smisla. Njegova ključna poruka bila je poziv na ohrabrenje i povratak autentičnoj vjeri, uz podsjetnik na značenje imena Emanuel – Bog je s nama – kao temelj nade u trenucima osobnih križeva.

Govoreći o mladima, naglasio je da oni nisu nezainteresirani za vjeru, nego traže sadržaj i smisao, što potvrđuje i velik odaziv mladih na duhovne susrete, koji pokazuju da potraga za dubljim odgovorima i dalje postoji.