10:46 / 22.12.2020.

Autor: V.G./HRT

Klancir o stožeru, PR mašineriji, premijeru i predsjedniku

Foto: Studio 4/HRT

Foto: Studio 4/HRT

Foto: - / HRT

Stožer je, kaže Klancir, u prvom valu epidemije bio zvijezda, ali je u vrlo kratkom vremenu postao tijelo kojem se najmanje vjeruje.
- Premijer nastupa obranaški, cijelo vrijeme imate taj prijezir prema kritici, a predsjednik je svojim predizbornim porukama, kad je najavljivao da će biti normalan, dostupan, na neki način obmanuo glasače. Što se tiče Stožera, u trenutku kad se pretvorio u PR mašineriju, počeli su gubiti bitku. Kazala je to Đurđica Klancir, novinarka godine, gostujući u emisiji "Studio 4".

➡️
HND: Đurđica Klancir novinarka godine 
➡️ Labirint o slučaju Klancir: Tko je prema čijem nalogu postupao?

Govoreći o komunikaciji premijera Andreja Plenkovića, Klancir je ustvrdila da kod njega nedostaje trenutak propitivanja koji je poželjan kod svakog dužnosnika.

- Mislim da bi njemu kao političaru poboljšalo situaciju kada bi bio u stanju pokazati da je percipirao kritiku, da je razmislio o nagomilanim problemima koji su mu servirani u medijima, kaže Klancir.

Komunikacija vladajućih

Od predsjednika Zorana Milanovića, kaže, očekivala je više. Smatra da postoji cijeli spektar tema oko kojih predsjednik ne bi trebao biti fikus.

- Funkcionira u valovima, u nekim razdobljima ga ima previše, a onda ga uopće nema. On je u slučaju afere "Janaf" nesumnjivo krenuo dobro. To je tema kojom bi se trebao baviti. No nije uspio priču istjerati na čistac, izgubio se u osobnim prepucavanjima s premijerom, koristio je više kočijaškog rječnika. Prošao je lošije, a nije uspio rasvijetliti probleme od kojih je krenuo, smatra Klancir.

Posebno je kritična bila prema komunikaciji Stožera koji je, kako je rekla, u prvom valu epidemije bio zvijezda, a onda u kratkom vremenu postao tijelo kojem se najmanje vjeruje.

- U trenutku kad su krenuli diktirati i dogovarati interpretaciju pandemije, u trenutku kad su se pretvorili u PR mašineriju kroz koju je bilo teško prodirati s pravim pitanjima, a htjelo se da mediji unisono prenose ono što se želi, u tom trenutku su počeli gubiti bitku.

- Nisu spremni na propitivanja i teške teme. Tu padaju na ispitu. Nisu razumjeli da prvih nekoliko mjesec dva možete davati brojke iz dana u dan, ali poslije trebati imati analitiku, vidite da kod njih dolazi do proklizavanja. Oni ne razumiju da je svatko od njih predstavnik svoje struke. Taj pozadinski rad nije kvalitetan i ozbiljan kakav bi trebao biti, nema dubljih pokazatelja na temelju kojih se donose odluke, a to izaziva nesigurnost, zaključuje Klancir.

Sve manje istraživačkog novinarstva

Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je nedavno godišnje nagrade za 2019. te novinarkom godine proglasilo Đurđicu Klancir.

- Na portalima je teško pokazati i afirmirati istraživačko novinarstvo. Ponekad danima, tjednima kopate, a tekst nije baš klikabilan i nestane vrlo brzo.  To je ono propitivanje koliko je vidljiv autorski rad. Ovo je na neki način priznanje da je bilo vidljivo to što sam radila u teškoj i dinamičnoj 2019., kazala je Klancir.

U 2019. bavila se lokalnim temama koje su, kako je rekla, bile povezane uz centralnu politiku, kao i nizom slučajeva koji su oslikavali način rada zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

- Posebno me zanima kako se distribuira novac iz državnog budžeta ili EU fondova. Tu je uvijek taj filtar u kojem politika može pomoći i pokazuje se da to često ide stranačkim linijama, kazala je Klancir.

Put do dobre istraživačke priče nije jednostavan. Klancir kaže da je godinama stjecala kontakte, a sada joj se građani sami javljaju i upozoravaju na nepravdu. Istaknula je kako je u ovom trenutku na hrvatskoj medijskoj sceni sve manje medijskih izdavača, ali i urednika koji žele novinarstvo kakvim se ona bavi. Drugi je problem, što je katkad vrlo teško doći do željene informacije.

- Već treći mjesec radim na jednoj priči gdje pokušavam saznati kolike su plaće u jednoj instituciji koja ovisi o javnom novcu. Unatoč odluci povjerenika za informiranje još ne žele dati informacije. Mislim da ćemo završiti na Upravnom sudu. Ta mašinerija koja se opire da dođemo do informacija sve je moćnija, a s druge strane novinari su sve slabiji, potplaćeni, redakcije su sve manje. Da biste mogli u jednom području postavljati prava duboka pitanja, ne samo da morate imati kontakte, morate poznavati finese. Novinarima opće prakse teško je doprijeti do dublje informacije, kaže Klancir.

Novinarstvo koje boli

Pojasnila je što se krije iza pojma 'novinarstvo koje boli', o kojem je govorila u svom govoru prilikom preuzimanja nagrade HND-a.

- To je novinarstvo koje propituje najmoćnije, kada ne idete linijom manjeg otpora, kada ne pristajete na dogovorno novinarstvo. To je i stres i izazov, za novinara, urednika i izdavača. Pokušavaju se omesti istrage. Pritisci postoje i to su situacije u kojima je teško funkcionirati, kaže Klancir.

- Nije ugodno. Katkad ostanete i bez posla pa idete iz početka. To su situacije  u kojima morate vjerovati da ste na dobrom putu, da je to što radite maksimalno profesionalno napravljeno. S godinama još dublje nastojim provjeriti svaku činjenicu. Ne želim nikome nanijeti štetu. S vremenom ljudima je sve više svejedno, i to me zapanjuje. Neke priče imaju utjecaja, ali od toga ne treba raditi famu. Mi smo tu da upozoravamo, a građani će reći svoje na izborima, zaključuje Klancir.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!