08:45 / 22.06.2020.

Autor: I.B./Studio 4/HRT

Klasić: Lako govor mržnje "isklizne" u nasilje

-

-

Foto: - / -

Što suvremenoj Hrvatskoj antifašističko naslijeđe znači 75 godina poslije govorio je u Studiju 4 prof. Hrvoje Klasić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Hrvatska obilježava "Dan antifašizma i antifašističke borbe". Malo poslije 10 sati izravno ćemo prenositi komemoraciju iz Brezovice gdje je formiran prvi partizanski odred. Time se Hrvatska svrstala u savez država koje su se u Drugom svjetskom ratu borila protiv nacizma i fašizma koji se u Europi pojavio 30-ih godina prošlog stoljeća.

Što suvremenoj Hrvatskoj antifašističko naslijeđe znači 75 godina poslije govorio je u Studiju 4 prof. Hrvoje Klasić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

- Trebali bi definirati fašizam da bi znali trebamo li nastaviti borbu. Ja ne bih uvijek brkao te pojmove ili ih preslikavao iz 30-ih, 40-ih na današnju situaciju jer nije svako ograničavanje ljudskih prava ili novinarskih sloboda - fašizam.

- Ako uzmemo da fašizam krene od tog nekog nižeg stupnja ograničavanja ljudskih prava, homofobije, rasizma, ksenofobije itd., a onda ima gradaciju prema torturi, teroru, fizičkom nasilju pa na kraju, u slučaju 40-ih imamo i holokaust, onda trebamo biti pažljivi, obazrivi, jer lako to isklizne od govora mržnje u mržnju i u nasilje. To nam je povijest pokazala nekoliko puta. Na pitanje treba li nastaviti antifašističku borbu, mislim da treba nastaviti borbu protiv mržnje, nasilja, u svakom obliku i gdje god se ona pojavi.

- Mržnja i nasilje su kao i ljubav i opraštanje, tolerancija, suživot - imanentni ljudskom biću. Nisu mržnja i nasilje krenuli s Adolfom Hitlerom. Poanta je samo kako određeno društvo reagira na te pojave. Ako prihvatite takve ljude da dođu na vlast, onda to postaje svakodnevica. Nasilja ima danas i u Danskoj i u Finskoj, kao i u drugim zemljama, ali ako društvo na to reagira sudski, pravosudno i obrazovno, da takve stvari treba osuditi, ograničiti, onda imate minorne pojave i incidentne situacije.

- Naši udžbenici izgledaju odlično u tom pitanju. No dok smo mi išli u školu udžbenik i nastavnik su bili autoriteti. Danas to više nije tako. Danas je mladima izvor informacija internet, gledaju celebrityje, slušaju ljude oko sebe, prate forume - gdje će naići na svašta. Toliko golema količina informacija koju oni ne mogu promijeniti. A tako će čuti svašta, od toga da se u Jasenovcu nije dogodilo ništa do 700.000 ubijenih. Čut će da je Ante Pavelić bio zločinac i da je bio veliki Hrvat. Tako da cijelo društvo. I novinari, političari, profesori, nastavnici, svi moraju dati svoj doprinos kako bi društvo dobilo konture demokratskog društva.

- Hrvatskog antifašističkog pokreta ne bi bilo bez komunističke partije. To se danas nekom može svidjeti ili ne. Potpuno je pogrešno uspoređivati komunističku partiju iz 70-ih i 80-ih s onom iz 30-ih godina. To je jedna ilegalna partija koja se u tom trenutku buni protiv i klasne i nacionalne neravnopravnosti i koja se bori protiv okupacije. U tom trenutku mladi komunisti, ne samo članovi partije nego i oni istim idejama, koji su bili idealisti, njih će masa poginuti i ja to ne bih poistovjećivao s onim poslije. Uostalom, nema tog pokreta. Uzmimo samo kršćanstvo. Kao da neko pita danas kako možeš ići u crkvu, pa ona je zaslužna na inkviziciju, Križarske ratove, nasilno pokrštavanje itd. Dakle, ne možemo stvari vaditi i iz nečeg uzeti samo dobro ili loše.

- Mnogi su imali šansu. HNS. Vladko Maček je bio veliki antifašist, prozapadno orijentiran, imali su veliku infrastrukturu na terenu pa nisu ništa napravili. Nisu svi antifašisti bili komunisti, ali bez komunističke partije ne bi bilo antifašističkog pokreta.

- I komunizam i Jugoslavija 30-ih, 40-ih, 50-ih i 80-ih nisu isto. Tome treba pristupiti, ne kroz crno-bijelo, kao što ne možemo tako pristupiti ni jednoj osobi niti društvu.

- U svibnju kada se obilježavaju obljetnice antifašističke borbe u Europi, hrvatskom predsjedniku i premijeru je mjesto uz bok s predsjednicima SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Rusije. Ne da se ne trebaju skrivati, nego trebaju biti u prvom redu.

Kako je točno nastao pokret, zašto je šuma Brezovica važna na antifašizam te zašto je toliko važno stvari gledati u povijesnom kontekstu, pogledajte u videozapisu.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!